Kako su meteorološke prilike, ali i koronakriza u prošloj godini utjecale na proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj, pokazao je u RTL-u Danas Ivan Vrdoljak.

Među voćem, najveći pad bilježi proizvodnja mandarina. Prošle godine proizvedeno ih je 38 tisuća tona, što je za četvrtinu ili 27 posto manje u odnosu na godinu prije. Slijedi marelica koje je na tržištu bilo 15 posto manje, zatim jagode i smokva, dok najmanji pad od svega tri posto bilježe jabuke kojih se inače proizvodi najviše, preko 66 tisuća tona.

Istovremeno, u turbulentnoj 2020. godini proizvelo se dvostruko više kruške ili 5348 tona. Značajno je rasla i proizvodnja i oraha, lješnjaka, šljive i višnje. Evo kako stoji povrće. Da odmah riješimo onu vječnu dilemu – lubenica je službeno povrće, i bilježi najveći pad proizvodnje. Državni zavod za statistiku kaže da je prošle godine proizveeno 15 tisuća tona, što je za četvrtinu manje nego godinu prije. Pala je i proizvodnja mrkve, luka i češnjaka.

Gledamo li uzlazni trend, najviše je rasla proizvodnja krastavaca i kornišona, za velikih 83 posto. Zelene salate bilo je za trećinu više odnosno 8 tisuća tona, kao i rajčice koje se proizvede golemih, oko 40 tisuća tona na godinu.