Kako su meteorološke prilike, ali i koronakriza u prošloj godini utjecale na proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj, pokazao je u RTL-u Danas Ivan Vrdoljak.
Među voćem, najveći pad bilježi proizvodnja mandarina. Prošle godine proizvedeno ih je 38 tisuća tona, što je za četvrtinu ili 27 posto manje u odnosu na godinu prije. Slijedi marelica koje je na tržištu bilo 15 posto manje, zatim jagode i smokva, dok najmanji pad od svega tri posto bilježe jabuke kojih se inače proizvodi najviše, preko 66 tisuća tona.
Istovremeno, u turbulentnoj 2020. godini proizvelo se
dvostruko više kruške ili 5348 tona. Značajno je rasla i
proizvodnja i oraha, lješnjaka, šljive i višnje.
Evo kako stoji povrće. Da odmah riješimo onu vječnu dilemu –
lubenica je službeno povrće, i bilježi najveći pad proizvodnje.
Državni zavod za statistiku kaže da je prošle godine proizveeno
15 tisuća tona, što je za četvrtinu manje nego godinu prije. Pala
je i proizvodnja mrkve, luka i češnjaka.
Gledamo li uzlazni trend, najviše je rasla proizvodnja krastavaca i kornišona, za velikih 83 posto. Zelene salate bilo je za trećinu više odnosno 8 tisuća tona, kao i rajčice koje se proizvede golemih, oko 40 tisuća tona na godinu.
