Sad već treću godinu zaredom, najsigurniji hrvatski grad je Sinj, a prate ga Požega, Đakovo, Vukovar te Samobor, pokazali su rezultati najnovije analize o sigurnim gradovima u Hrvatskoj koju je proveo časopis "Zaštita" u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb.
U toj analizi obuhvaćeni su gradovi s više od 20 tisuća stanovnika, točnije, predmet istraživanja bilo je 29 gradova u Hrvatskoj.
Kako bi se usporedila učestalost kriminaliteta po gradovima, izračunali su stopu kriminala koja se inače koristi kao statistički pokazatelj evaluacije učinkovitosti mjera prevencije kriminaliteta i relativne sigurnosti nekoga grada.
U obzir su se uzela nasilna kaznena djela (protiv života i tijela – ubojstva i pokušaji ubojstva, silovanja i pokušaji silovanja, teške tjelesne ozljede), imovinska kaznena djela što podrazumijeva razbojništva, provalne krađe, teške krađe, razbojničke krađe i krađe, potom žrtve u prometu (poginule i ozlijeđene osobe) te učestalost zloporabe opojnih droga. Pokazatelj zlouporaba opojnih droga bilježi sve slučajeve korištenja bilo koje vrste opojnih droga, piše Zagreb.info.
“Provedena analiza vršila se na godišnjim podacima MUP-a za 2016. godinu za 29 najvećih radova u Republici Hrvatskoj. Tijekom izračuna latentne varijable nesigurnosti u gradovima koristila su se četiri pokazatelja: broj nasilnih kaznenih djela, broj imovinskih kaznenih djela, žrtve u prometu te zlouporaba opojnih droga. Vrijednosti svakog od ova četiri pokazatelja su se potom prikazale kao vrijednosti na tisuću stanovnika pojedinog analiziranog grada.
Za broj stanovnika svakog grada koristio se popis stanovništva iz 2011. godine dostupan za stranicama Državnog zavoda za statistiku. Naposljetku smo uzeli prosjeke svih ovih pokazatelja kako bi dobili aproksimaciju latentne varijable ‘Nesigurnost u gradu’ za svaki analizirani grad u 2016. Važno je naglasiti da se ova varijabla sortira uzlazno i interpretira na način ‘manje je bolje’ odnosno što manja prosječna vrijednost svih pokazatelja na 1.000 stanovnika to je grad sigurniji”, izjavio je Bruno Škrinjarić, asistent na Ekonomskom institutu, Zagreb.
