Promet od trgovine na malo u ožujku ove godine porastao je na godišnjoj, a pao na mjesečnoj razini - pokazuju podaci Zavoda za statistiku.
Potrošnja građana u maloprodaji u ožujku je u odnosu na ožujak prije godinu dana – veća za 14 posto. To je, koliko znamo, njezin najveći godišnji skok u proteklih 15-ak godina, nakon velikog pada u lanjskom lockdownu.
Činjenicu da građani danas troše više nego prije godinu dana možemo pripisati povećanju plaća putem porezne reforme, te polaganom oporavku gospodarstva i poslovanja tvrtki i manjoj neizvjesnosti s obzirom na to da se pandemija u kojoj se trošilo manje - bliži kraju. Promatramo li samo mjesečnu razinu, u ožujku se u odnosu na veljaču trošilo oko 2 i pol posto manje, ali trend ukazuje na daljnji oporavak osobne potrošnje.
Što su Hrvati u ožujku?
A što su to konkretno u ožujku Hrvati kupovali više nego prije godinu dana? Prvenstveno odjeću, obuću i proizvode od kože – i to, kaže Državni zavod za statistiku – čak dvostruko više, 105 posto. Online prodaja je, primjerice, u tom razdoblju eksplodirala. Za više od 50 posto narasla je i kupoprodaja audio i videopreme poput televizora ili igraćih konzola, električnih aparata za kućanstvo poput tostera, te namještaja. Podaci kažu da se u godinu dana donekle oporavila i prodaja automobila, motocikala i pripadajućih dijelova.
Istodobno, u ožujku se kupovalo manje hrane, pića i cigareta nego prije godinu dana – kada je puno ljudi stvaralo zalihe hrane zbog neizvjesne pandemije koja je tek počinjala. Zanimljivo je i da se danas, uz manje lijekova, kupuje i oko 7 posto manje kozmetike i toaletnih proizvoda. Očekivano, jer zbog mjera i dalje nema velikih okupljanja ili noćnih izlazaka za koje bi se trebalo dotjerivati.
Kako se kretala štednja građana?
A kako se u godini pandemije kretala štednja građana? Prema podacima Hrvatske narodne banke, u ožujku su na računima imali 228 i pol milijardi kuna depozita. To je 13 milijardi kuna više nego prije točno godinu dana. Ipak, to nikako ne znači da je većina građana uspjela uštedjeti u krizi, jer više od 90 posto štednje u bankama ionako drži oko 20 posto najbogatijih. Ukratko – bogati su u krizi postali još bogatiji.
