Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je u subotu da bi rate dugoročnih kredita građanima, odobrenima uz varijabilne kamatne stope, mogle porasti od 10 do čak 20 posto. Ubrzo potom je, nakon mnogobrojnih reakcija i upita, Vujčić pojasnio da je takav scenarij malo vjerojatan, ali da određeni potrošači trebaju biti svjesni i tog rizika.
Jučer je guverner HNB-a poručio kako nikako nema mjesta panici, da će građanima koji imaju dugoročne kredite s promjenjivom kamatnom stopom kamate naglo porasti, a s njima i iznos rate kredita. Da nema mjesta panici i dramatičnim scenarijima zbog ipak neminovnog rasta kamatnih stopa, za Net.hr kazao je i ekonomski analitičar Damir Novotny.
'Daleko smo od dramatičnog'
''Daleko smo od dramatičnog. U protekla dva desetljeća vidjeli smo i razdoblja visokih kamatnih stopa, ali smo imali i razdoblje naglog pada kamatnih stopa u Hrvatskoj. Međutim, treba reći da su se, osobito u eurozoni, te niske kamatne stope približile nuli. Čak su u nekim situacijama bile negativne, što dotad nije zabilježeno u monetarnoj povijesti.
Stoga se može očekivati da će se u narednim godinama normalizirati kamatne stope i na štednju i na kredite. Tako će biti i u Hrvatskoj. Mi ćemo 2023. vrlo vjerojatno ući u eurozonu i kamatne stope će se izjednačavati. Ovo dugo razdoblje niskih kamatnih stopa mora se približiti svome kraju. Hoće li se to dogoditi naredne godine ili kroz nekoliko idućih godina, zasad je teško reći, ali svakako će se dogoditi'', kazao nam je Novotny.
Podsjetio je da su od 2005. pa do 2010. godine kamatne stope u Hrvatskoj bile znatno više te da su u međuvremenu snažno pale, ponajprije pod utjecajem kretanja kamatnih stopa u eurozoni.
''Sada će vjerojatno polako početi rasti, ali oko toga ne bi trebalo stvarati nekakav osjećaj panike ili katastrofe'', dodao je.
'Veći problem su glavnice, a ne kamata'
Na pitanje tko kreira kamatnu stopa koja utječe i na Hrvatsku, Novotny ističe kako je Europska središnja banka (ECB), a ne američki FED (Sustav federalnih rezervi), ta koja godinama emitirala veliku količinu novca, što je i izazvalo pad kamatnih stopa.
''Nedavno je HNB objavio da banke koje posluju u RH imaju vrlo visoku razinu likvidnosti, odnosno slobodnog novca koji nisu plasirale - oko 10 milijardi kuna. Nikada se nije dogodilo da imamo tako visoku ponudu novca, a malu potražnju za kreditima, što je izazvalo pad kamatnih stopa'', napominje Novotny.
Što se tiče kredita, Novotny kaže kako nije problem u kamatama, nego u otplati glavnice.
''Treba otplatiti glavnicu i tu postoje problemi strukture kredita. Velik broj kreditnih dužnika se kratkoročno zaduživao što bi moglo izazvati probleme otplate glavnice, a ne kamatnih stopa. To su, recimo, autokrediti. Hrvatska kućanstva su puno kupovala automobile i bila je velika potražnja za tim kreditima u proteklih desetak godina'', kaže.
'Ni inflacija ne bi trebala biti dramatična'
U međuvremenu se, kaže, dogodilo i buđenje inflacije nakon postupnog izlaska iz pandemijskog 'zaključavanja'.
''Na inflaciju smo posve zaboravili pa će i ona zahtijevati odgovarajuće mjere europskih monetarnih vlasti. Govorim o strukturnoj inflaciji, ne o ovoj koju je izazvala nagla potražnja na tržištima nakon njihova otvaranja uslijed pandemije. Primjerice, u Švedskoj, koja je imala otvorene ekonomske aktivnosti tijekom pandemije i gdje nije bilo lockdowna, inflacija cijena uopće se nije pojavila. U zemljama gdje je bilo lockdowna potrošači su bili gladni potrošnje i akumulirali su štednju pa nema dovoljno roba na tržištu i zbog toga se pojavila inflacija potrošačkih cijena. Ne vjerujem ni da će po tom pitanju biti dramatično'', zaključio je Novotny.