Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić gostovala je jutros u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska". Tijekom svog gostovanja objasnila je što su to uopće majmunske boginje, kakvi su simptomi te virusne bolesti, tko najčešće od nje obolijeva te kolika je uopće stopa smrtnosti od majmunskih boginja.
Na samom početku razgovora objasnila je da je majmunska bolest virusna bolest koja se prvi put pojavila 70-ih godina.
"To je virusna bolest, radi se o DNK virusima, sjedište je na neki način u Africi. Prva pojava bila je 70-ih godina. Zovu se majmunske boginje, međutim, smatra se da majmuni kao i ljudi nisu glavni rezervoari već da su slučajni domaćini. Najčešće se tu radi o sitnim glodavcima, uključujući miševe, štakore i vjeverice te brojne primate", objasnila je dodajući da postoji mogućnost prijenosa s čovjeka na čovjeka, sa životinje na čovjeka, ali i s čovjeka na životinju.
Simptomi majmunskih boginja: Markotić je rekla da bolest počinje visokom temperaturom, kao i većina drugih zaraznih bolesti, općim lošim stanjem, iscrpljenošću i jakom glavoboljom. "To je uobičajeno za brojne bolesti, ali već trećeg ili četvrtog dana se pojavi osip, prvo na mjestu inicijalnog ulaza, a onda se dalje širi od lica, ekstremiteta, trupa, a na kraju po dlanovima i tabanima. Sami simptomi sliče velikim boginjama, na sreću, velikih boginja u cirkulaciji nema. Ta je bolest cijepljenjem u potpunosti iskorijenjena. Kod majmunskih boginja također imamo jako otečene limfne čvorove", dodala je Markotić.
Bolest obično počinje visokom temperaturom, kao i većina drugih zaraznih bolesti, općim lošim stanjem i jakom glavoboljom.
"To je uobičajeno za brojne bolesti, ali već trećeg ili četvrtog dana se pojavi osip, prvo na mjestu inicijalnog ulaza, a onda se dalje širi od lica, ekstremiteta, trupa, a na kraju po dlanovima i tabanima. Sami simptomi sliče velikim boginjama, na sreću, velikih boginja u cirkulaciji nema. Ta je bolest cijepljenjem u potpunosti iskorijenjena. Kod majmunskih boginja također imamo jako otečene limfne čvorove", govori ističući kako od majmunskih boginja obolijevaju sve kategorije ljudi.
"Možemo reći da sada u ovoj pojavi nekakve epidemije u Europi, to su uglavnom muškarci koji su imali odnose s muškarcima. Dalje se bolest može širiti na ostale skupine. Osobito su osjetljivi imunokompromitirani ljudi, trudnice i mala djeca. Oni su pod najvećom opasnošću. Ova bolest je puno lakša nego velike boginje. Smrtnost je negdje do 10 ili 11%. Opet više u osjetljivim populacijama. Osobe koje imaju stalne partnere na neki način ne moraju se brinuti ako ta osoba nije bila izložena virusu. Mijenjanje partnera može pogodovati razvoju bolesti", govori Markotić.
Profesorica ističe da i majmunska bolest, kao i svaka virusna bolest, može biti asimptomatska.
"Ljudi su infektivni kada se pojave simptomi bolesti, međutim, pretpostavlja se da pred kraj inkubacije, mogu također postati infektivni. Inkubacija je od šest do otprilike 12 dana, a može trajati i do tri tjedna. Svi znamo koji se bavimo ovim poslom, a vidjeli smo to u zadnje dvije godine, da su virusi ćudljivi, da mogu promijeniti taktiku. Sjetite se samo virusa zika koji je godinama bio blaga bolest u Africi pa je širenjem u druga područja napravio značajnije probleme", rekla je zaključivši da su majmunske boginje opasna bolest s mogućnošću širenja.
