Pet sindikalnih središnjica poslalo je saborskim zastupnicima zahtjev za izmjenu jednog članka Kaznenog zakona i jednog članka Ustava, koje su formulirali Hrvatski laburisti.
Prvi, čl. 132. Kaznenog zakona, trebao bi omogućiti procesuiranje poslodavaca koji radnicima ne izda pisani obračun o neisplaćenoj plaći. To je nužan alat pravosuđu za efikasniji obračun s žalosnom hrvatskom pojavom zakidanja, koju država već duže vrijeme neuspješno rješava.
"Onaj tko radniku i njegovoj obitelji uskrati plaću, uskraćuje im i egzistenciju", podcrtavaju. Budu li se tome protivili, navode sindikalci, "teško ćete ikome moći reći da se i vi zalažete protiv nečovječne mogućnosti neisplate plaća za odrađeni rad".
U 20 godina nismo imali ni jedan građanski referendum!
Izmjena čl. 87. Ustava oko broja potpisa nužnih za raspisivanje referenduma predstavljala bi, po njima, civilizacijski iskorak Hrvatske.
"Činjenica je da u 20-ak godina višestranačja nismo imali niti jedan održani referendum temeljem građanske inicijative", navode oni u obrazloženju. To se ne može popraviti ni produljenjem roka za prikupljanje potpisa.
Tako se narodu "uskraćuje, ili barem bitno otežava, njegovo ustavno pravo na neposrednu demokraciju".
Milanović nije nastupao kao populist 2010.
"Podsjećamo da je u Hrvatskom saboru, lipnja 2010. godine premijer Milanović zagovarao 200 tisuća potpisa kao razumno rješenje. Nikako ne bismo rekli da je premijer tada bio populist. To nikako ne može biti populizam jer je i 200 tisuća ljudi veoma veliki broj", stoji u inicijativi.
Za primjer navode Italiju gdje se za referendum potpisi prikupljaju nekoliko mjeseci, dok u Švicarskoj, u zemlji koja ima skoro dvostruko više stanovnika od Hrvatske, potrebno je svega 50 tisuća potpisa u tri mjeseca.
"U 154 godine proveli su 550 referenduma i još Švicarska nije propala", poentiraju.
Ne zaslužujemo manje od Švicaraca!
"Ne bi se iznenadili da netko od vladajućih dokazuje kako bi Švicarska bila još naprednija da nije bilo toliko referenduma, a da bi Hrvatska bila još zaostalija da je imala referendume. Mi vjerujemo da Hrvati ne zaslužuju manje od Švicaraca. Vjerujemo da bi mnoga zla u Hrvatskoj bila spriječena da je bilo referenduma", navode sindikati.
Zabrinjava ih nepovjerenje vlasti u vlastite građane i njihov strah da će narod blokirati sustav. To, po njima, govori kako vlast misli da će narod uvijek na referendumu glasovati suprotno od prijedloga vlasti i da vlast nije u stanju uvjeriti narod u opravdanost svojih odluka i da narod može pogriješiti.
"Narod stupanj svoje političke i demokratske kulture može podizati samo tako da demokraciju prakticira, da o problemima svoje zemlje razmišlja, propituje i odlučuje", poučavaju zastupnike te iz toga zaključuju:
Griješimo na vlastiti račun
"Budući da je sudbina naroda svrha političkog života, narod griješi na svoj račun. Pojedinci griješe najčešće na štetu naroda, što nam stanje u Hrvatskoj zorno potvrđuje", stoji u letku.
Demokracija ne smije biti tek mogućnost smjenjivanja vlasti, navode u inicijativi da se građanima da mogućnost da glasuju o temama koje su im važne.
"Demokracija je puno više. Vlast mora raditi zajedno s narodom, a ne vladati nad narodom. Ulaskom u EU referendumi mogu biti važno sredstvo jačanja volje naroda", zaključuju.
