"Za sve druge mogu samo reći da nisam "Vidoviti Milan“, bavim se
radnim pravom, a ne gatanjem iz taloga kave, i ne mogu
predvidjeti kakve mogu biti odluke sudova", kaže prof. dr. sc.
Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno
pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta o trenutno aktualnim COVID
potvrdama za koje se očekuje da će biti obvezne u javnim i
državnim službama, piše
Slobodna Dalmacija.
"Jednako je dobro koliko i praktično, a svakako elementarno humano i društveno pristojno, da se ljudi sadržajno pridržavaju uputa i odluka Stožera Civilne zaštite i ne ulaze u eskapade o svojim pravima i slobodama, sve kako ne bi izgubili egzistencijalnu zaštitu u vidu radnog odnosa", kaže profesor Gotovac i nastavlja.
"Može proteći četiri, pet, šest godina dok pitanje sankcija, poput otkaza ili, eventualno spominjanih, suspenzija i ustezanja plaća, zbog neposjedovanja COVID potvrda ili netestiranja dospije na Vrhovni i Ustavni sud. O tome riziku trebaju razmišljati oni koji budu odbijali pokazati COVID potvrde ili se testirati", upozorio je.
Ne oslanjajte se na Facebook inicijative
Podsjetimo, Nacionalni stožer civilne zaštite je u petak najavio kako se COVID potvrde od ponedjeljka, 15. studenog, uvode kao preduvjet za obavljanje poslova i djelatnosti za sve javne i državne službenike te službenike i namještenike u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, pa tako i zaposlene u školama.
Svi oni koji nemaju COVID potvrdu, morat će se testirati, za sada na račun države. No, kao i u slučaju uvođenja tih potvrda u zdravstveni i sustav socijalne skrbi, javljaju se nezadovoljnici koji najavljuju kako će odbiti bilo kakvo uvjetovanje pristupa radnome mjestu, a građanske inicijative poput one Prava i slobode nude 'šprance' u obliku uputa za postupanje radnicima ili pisma poslodavcu kojima zainteresiranima daju "prijedlog postupanje kako biste očuvali svoje radno mjesto štiteći pritom svoja prava, uvjerenja i dostojanstvo."
S obzirom na to da odbijanje predočenja COVID potvrda i testiranja može za posljedicu imati ozbiljan rizik opomena ili čak otkaza, a sadašnji Zakon o radu predviđa institut redovitog otkaza ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem kao i izvanredni otkaz ugovora o radu, profesor je objasnio kolike su šanse radnika da u kasnijem sudskom postupku dobiju zadovoljštinu u vidu presude za nezakoniti otkaz.
Naglasio je kako se sadržajno slaže s onim što država trenutno poduzima.
"Savjetovao bih radnicima da se ne oslanjaju ni na kakve Facebook inicijative, jer im veću zaštitu u tom smislu mogu pružiti sindikati. Međutim, kao i ustavna stručnjakinja prof. dr. Sanja Barić, smatram kako je država sva ova pitanja trebala odavno riješiti posebnim zakonom jer se onda ne bi moglo dogoditi da poslodavci nemaju točne informacije kako postupati u ovakvim situacijama, a radnici vjeruju da mogu izbjeći moguće vrlo nepogodne posljedice po njihov radni odnos", istaknuo je.
Samo da imamo poseban zakon...
"Da smo imali poseban zakon u kojemu bi bio točno naveden hodogram postupanja, razlozi i načini zašto se ograničavaju prava i slobode u uvjetima pandemije, je li, kako i kada cijepljenje obvezno i kakve u suprotnom mogu biti posljedice, pomogli bismo i poslodavcima i radnicima da znaju kako raditi i što ih čeka. Dakle, imali bismo ustavno-pravno prihvatljiviji akt koji bi i sadržajno bio jasniji i izričitiji u pogledu prava i obveza pojedinaca. Ovako, sad moramo čekati", ispričao je Gotovac.
"Najprije, moramo čekati odluku Ustavnog suda o ustavnosti odluke Nacionalnog stožera o praktičnoj primjeni COVID potvrda, a potom će se kao dio pojedinačnih sudskih sporova o zakonitosti otkaza još jednom propitivati može li se obveza prezentiranja COVID potvrda interpolirati u radne odnose i može li otkaz ugovora o radu biti sankcija za njihovo neposjedovanje. Dok to dođe na Vrhovni sud, a potom i Ustavni sud, može proći više godina, do tada ćemo imati neizvjesnost ishoda, a na kraju možda i troškove", objasnio je stručnjak za radno pravo.
Onaj koji ne želi predočiti COVID potvrde ili se testirati formalno, kaže, može podnijeti zahtjev za zaštitu prava i tužbu jer mu je onemogućeno ustavno i zakonsko pravo na rad, a u slučaju da dobije otkaz i tužbu povodom istog jer mu je poslodavac zapravo branio da dođe na posao. Međutim, kaže kako bi prije mogao ustvrditi da će Ustavni sud podržati stajalište kako su COVID potvrde ustavne. Naglasio je kako misli da će sto sudovi, pod pritiskom težine vala pandemije, podržati i mjere i otkaze zbog nepridržavanja mjera.
"Naravno, kao što sam rekao, nisam 'vidoviti Milan' i ne mogu tvrditi što će biti u budućnosti, ali ljudi moraju znati kako ti procesi mogu trajati godinama", rekao je.
"Kao stručnjak za radno pravo, profesionalno i ljudski, a da tako kažem i politički, osjećam određenu agresiju na radno pravo i vidim strukturalne probleme u odnosu države i vlasti prema ovoj društvenoj ugrozi. U ovoj epidemiji prvo je stradala pravna država i vladavina prava. Mnoge stvari ne rade se stručno i znalački, nego po diktatu. S druge strane, stradala je humanost i solidarnost sa žrtvama, osobito starima, nemoćnima, bolesnima, s onima koji se iz raznih razloga ne mogu cijepiti. To ne može biti dobro niti za društvo niti za pojedince", upozorio je Gotovac.
