U razgovoru za Dnevnik Nove TV, ministar Marić je kazao kako je glavni generator rasta gospodarstva osobna potrošnja, a zatim investicije te izvoz roba i usluga. Ovo potonje najprije se odnosi na turizam.
"Ostajemo pri projekciji rasta od 3,2 posto"
"U drugom tromjesječju, prema Zavodu za statistiku i brojkama u BDP-u, imamo rast turizma, odnosno rast izvoza roba i usluga. Međutim, kada samo uzmete rast roba u drugom tromjesečju, imali smo gotovo sedam posto, a rast noćenja u turizmu gotovo 26 posto", kazao je Marić dodavši da i ove godine industrija nastavlja rasti nešto nižom stopom.
Upitan da procijeni koliko će posrnuće Agrokora usporiti gospodarski rast ove godine, Marić je kazao da je Vlada apostrofirala sve rizike iz perspektive Agrokora.
"One su utjecale na to da napravimo promjenu u dekompoziciji pojedinih odrednica BDP-a, a BDP ostaje na 3,2 za cijelu godinu. Uzevši u obzir, ne samo činjenicu i situaciju s Agrokorom, nego sve ostale trendove kako u okruženju, tako i doma, ostajemo pri našoj projekciji od preko 3,2 i na tragu toga samo bih rekao – i ova brojka koja je danas objavljena i trendovi koje vidimo, daje nam za vjerovati da ćemo u trećem tromjesečju vidjeti i konačno stope rasta od preko 3 posto", kazao je ministar financija.
Pripremaju javnu prezentaciju o porezu na nekretnine
Za porez na nekretnine rekao je da je sastavni dio porezne reforme o kojemu će Vlada ujesen, za vrijeme zasjedanja Sabora, napraviti dodatne konzultacije. Pritom nije želio komentirati najavu odgode uvođenja poreza na nekretnine već je najavio javnu prezentaciju za svu zainteresiranu javnost.
"Nekoliko puta sam govorio o tome kako objedinjujemo tri nameta u jedan. Spomenut ću problem pravednosti poreznog sustava. To je sastavni dio porezne reforme koju smo također proklamirali. Danas imate situaciju, odite u centar Zagreba, negdje na obalu ili u neku općinu ili grad na kontinentu. Imate dvije nekretnine, jedna do druge, identične kvadrature. Jedna je izgrađena u centru Zagreba pa možda prije više od 40 godina, na moru možda i nešto manje. A druga je renovirana kompletno prije pet godina. Da li je s poreznog ili bilo kojeg drugog aspekta pravedno i pošteno da plaćaju jednaki namet, zvao se on komunalna naknada ili se zvao porez na nekretnine", pojasnio je Marić.
"Nismo kapitulirali po pitanju poreza na nekretnine"
Na pitanje znači li to da bi najveću štetu ili kaznu podnijeli oni koji žive u novogradnji i luksuznim stanovima, odgovorio je da su obuhvaćeni svi porezni oblici.
"Između dvije trećine i tri četvrtine stambenog fonda u Hrvatskoj je izgrađen između 1971. i 1987. godine. Upravo za to razdoblje smo predvidjeli koeficijent jedan. Tim ljudima se ništa ne mijenja. Oni koji imaju nekretnine koje su starije od tog razdoblja će plaćati manje - bilo 10, odnosno 20 posto. Dok će oni koji imaju nešto novije nekretnine, s nešto više sadržaja, bi trebali plaćati više", kazao je za Novu TV i odbacio tvrdnju da je Vlada, po pitanju poreza na nekretnine, politički kapitulirala pred nekim nevladinim udrugama i skupinama građana.
Što se tiče proračuna za iduću godinu, ministar financija rekao je da će biti novca za veće plaće državnih službenika i namještenika.
"Ove godine smo sa sindikatima državnih službenika postigli sporazum na tri puta povećanje osnovice za dva posto, sa sindikatima javnih nismo, iako su nuđeni isti uvjeti. Ali ne samo što se tiče rashoda za zaposlene nego i neke druge rashodne stavke. Okvir proračuna smo sastavili. On je na tragu naše politike, a to je da se nastavi smanjivati proračunski deficit", ustvrdio je Marić.
I dalje stoji iza najave smanjenja stope PDV-a
Potvrdio je da i dalje stoji najava o smanjenju PDV-a u drugoj godini mandata Vlade za jedan, a u trećoj za dva postotna boda. Prvo smanjivanje PDV-a uslijedit će, kaže, čim okolnosti to dozvole.
"Imamo godinu i pol jako dobrih fiskalnih rezultata, kao i gospodarskih. Na tom polju planiramo nastaviti. Kada budemo čvrsti i sigurni da smo ostvarili te planove, možemo krenuti u sljedeću fazu poreznog rasterećenja. Nevezano samo za PDV. PDV je možda najupečatljiviji, ali ne bih samo apostrofirao PDV. Vidite što smo učinili u poreznoj reformi. Porezno rasterećenje od preko dvije milijarde kuna, a vidite i rezultate – osobne potrošnje i investicije, punjenja proračuna. To su pozitivni efekti poreznog rasterećenja", rekao je ministar financija.
