Pripadnici tadašnje POA-e, a današnje SOA-e, pokušali su je, podsjetila je Helena Puljiz, u jesen 2004. godine "prljavim metodama" (prijetnjama, ucjenama, podmićivanjem i psihičkim maltretiranjem) prisliti da kao novinarka špijunira za njih vlastite kolege, političare, strane veleposlanike i da u medije plasira prljave priče prema njihovoj narudžbi.
Pokušali su je zloupotrijebiti i u izbornoj kampanji u izborima za predsjednika u kojoj je Stjepan Mesić pokušavao osvojiti drugi mandat, rekla je na današnjoj konferenciji za novinare.
Prisiljavanje građana na špijunažu
Općinski građanski sud u Zagrebu 31. ožujka presudio je da su joj agenti tadašnje POA-e ugrozili zdravlje, život i ugled. Po osnovi ugroze zdravlja sud je dosudio da joj država treba isplatiti 100.000 kuna, a na osnovi štete na ugled 30.000 kuna.
"Presudom nisam u cijelosti zadovoljna, ali se neću žaliti jer je nesporno utvrđeno ono što sam od prvog dana tvrdila, da su činili ono što je u demokratskoj zemlji zabranjeno - prisiljavanje građana na špijunažu", kazala je Puljiz.
Zadovoljna je ipak što joj se "nakon deset godina ukazala pravna država, ali žali što DORH nije progonio njene progonitelje, s čime se složio i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Zdenko Duka.
Prvostupanjska presuda donesena je u u osmoj godini suđenja, deset godina nakon događaja, a tijekom suđenja saslušano je 12 svjedoka, među njima i bivši predsjednik Stjepan Mesić, Ivo Sanader, predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak, predsjednik Odbora za ljudska prava Furio Radin i tadašnji predsjednik Vijeća za nadzor sigurnosnih službi Vlatko Cvrtila.
Njezin dosje je, istaknula je, unatoč traženju da se to makne, još uvijek pod oznakom tajno.
Saborska zastupnica i bivša odvjetnica Helene Puljiz, Vesna Škare Ožbolt istaknula je da iako je iznos štete mali, bitno priznanje odgovornosti.
"Gorke pouke i iskustva na Heleninom slučaju upućuju nas da se ništa bitno nije promijenilo u odnosu na 90-te i da moramo imati otvorene oči kad su u pitanju tajne službe i zakonitost njihova rada", poručila je potpredsjednica HND-a Slavica Lukić.
Osobita društvena osuda
U obrazloženju prvostupanjske, nepravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, donesene 31. ožujka stoji kako su ovakvim postupanjem agenti POA-e postupili suprotno odredbama Zakona o sigurnosnim službama, s obzirom da nisu dobili prethodni pristanak tužiteljice za obavljanje obavijesnog razgovora niti izričiti pristanak na snimanje obavijesnog razgovora. Također stoji da nisu niti od Ministarstva unutarnjih poslova zatražili da s tužiteljicom obave obavijesni razgovor te su tužiteljicu prisiljavali da bude tajni suradnik sigurnosne službe, što je izrijekom zabranjeno.
Između ostalog, ističe se da "činjenica da su agenti navedenog tijela postupali protuzakonito, da su u svom postupanju vrijeđali i omalovažavali tužiteljicu, da su joj prijetili te su svojim postupanjem povrijedili ustavno pravo tužiteljice na slobodu i osobnost, (...), zaslužuje osobitu društvenu osudu s obzirom da se radi o tijelu u koje svaki građanin mora imati povjerenje da će u svom postupanju poštovati zakonske propise i ustavna prava pojedinaca".
