Nakon što je dva puta Ustavni sud rušio takvu odluku, jednom SDP-ove vlade, drugi put HDZ-ove, Plenkovićeva vlada će opet pokušati zabraniti rad u trgovini nedjeljom uz podršku većine kupaca.
"Svi mi uživamo u nedjelji koja je obiteljski dan, barem jedan dan da se obitelj sastane, zašto bi oni bili lišeni toga", kazao je Zoran iz Zagreba RTL-ovom Iliji Radiću, a Ljiljana, također iz Zagreba, komentirala je:
"Ja mislim da je to predizborno nekakvo obećanje u lovu na glasače, a mislim da bi bilo dobro da je zatvoreno - zašto, zato jer i ti ljudi trebaju imati nekakav dan za odmor."
Plenkovićeva najava naišla je i na podršku sindikata.
Ne može se raditi 24 sata 365 dana godišnje
"Mi želimo da se to radno vrijeme regulira, da se ne može raditi 24 sata 365 dana u godini jer mi danas nemamo uopće regulativu. Imamo zakon o blagdanima koji kaže ne radi se u blagdane, ali nema sankcije. Ako nema sankcije, imamo, evo, praksu hrvatske države", kazala je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine.
S druge strane, trgovci tvrde da smanjenje radnih dana znači otkaze, objašnjava Marko Župa, voditelj komunikacija Westgate Shopping Cityja:
"Zabrana rada nedjeljom bi značila 10 posto ljudi koji su danas zaposleni u sektoru trgovine da postaju tehnološki višak one sekunde kad ta odluka stupi na snagu. Ta odluka je sumrak pameti."
Ni socijalni partneri u Hrvatskoj udruzi poslodavaca nisu oduševljeni Vladinom najavom oko koje, kažu, nisu konzultirani. Tvrde da u vrijeme pandemije, kada su ionako svi na gubitku, nikako nije trenutak za bilo kakve zabrane rada. A prava radnika se, prema njima, ne rješavaju Zakonom o trgovini.
"Ne treba regulirati zakonom o trgovini nego zakonom o radu. Znači, treba odrediti koliko nedjelja u godini radnik treba biti slobodan i što treba dobiti kao naknadu za rad nedjeljom", kaže Slobodan Školnik iz HUP-a.
Dozvola rada trgovinama samo 16 nedjelja godišnje ne rješava problem radnika, slažu se i voditelji trgovačkih centara.
"Što se događa iza zatvorenih vrata, radi li se inventura, uređuje li se skladište, bojaju li se zidovi i tako dalje, to je isključivo odluka poslodavca koji i dalje može sve te radnike unatoč zatvorenim vratima korisiti cijelu godinu", ističe Župa.
A što kaže koalicijski partner Čačić?
Podaci Porezne uprave kažu da je nedjelja dan kada se u trgovinama najmanje kupuje. Najprometniji fiskalni dani su petak i subota sa 16, odnosno 17 posto, dok se nedjeljom fiskalizira tek 9 posto računa u trgovini.
Trgovci imaju svoje izračune prema kojima nedjelja nosi čak petinu tjednog prometa. Školnik tako kaže:
"Imamo čak i do 20 posto prihoda koji se ostvaruje nedjeljom. Naravno da bi se dio toga prelio u druge dane, ali jedan bi dio bio nepovratno izgubljen. Postoje zemlje koje su izmjerile da im je oko 3 posto pala ukupna maloprodaja i oko 1 posto BDP. I onda su odustale od takvih nakaradnih eksperimenata."
Vlada je ideju predstavila koalicijskim partnerima koji će je, čini se podržati. Čak i poduzetnički nastrojeni šef reformista Radimir Čačić, koji će ipak tražiti i iznimke:
"Male tvrtke, trgovački obrti gdje vlasnici sami rade, dakle, ni na kakav način se ne može reći i postaviti pitanje bilo kakve eksploatacije."
Iznimke, ali drugačije, predvidjela je i Vlada; trgovine u bolnicama, hotelima, trajektnim i zračnim lukama, te crpkama. Tako bi se moglo dogoditi da se nedjeljom na benzinskima formira red za kruh i mlijeko.
