U svojim napisima o drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj i borbi aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bivšeg premijera Zorana Milanovića za Pantovčak, njemački mediji ističu kako je to bila oštra borba za vrijeme izborne kampanje, ali napominju i kako bi Grabar-Kitarović mogla profitirati od glasova koje je u prvom krugu bio dobio Miroslav Škoro. No Škoro je, ističe Stuttgarter Zeitung, kontrirao Grabar-Kitarović time što je izjavio da se ništa neće promijenitiukoliko ona ostane na funkciji te da će Hrvatskom vladati i dalje "oportunistička klika" i da će zbog toga on na glasačkom listiću zaokružiti (nepostojeći) broj 3, javlja Deutsche Welle.
Gafovi i čudno prevrtljivi nastupi Grabar-Kitarović
Stuttgarter Zeitung se ujedno osvrće i na "gafove" Kolinde Grabar-Kitarović za vrijeme izborne kampanje i "čudno prevrtljive nastupe". Tako je "ta nositeljica nade konzervativnog HDZ-a ovoga tjedna zbog korupcije na daljnjih šest godina zatvora osuđenog bivšeg premijera Ivu Sanadera hvalila kao najboljeg premijera Hrvatske svih vremena" ili je "obećavala poslove s mjesečnom plaćom od 8000 eura ili za korupciju osumnjičenom zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću pjevala pjesmicu za rođendan. Tijekom jednog televizijskog nastupa je ta kćerka mesara birače čak pozvala na to da na listićima zaokruže broj jedan", iako je njezino ime na listićima pod brojem dva, a Milanović pod brojem jedan.
Ovaj list u članku, međutim, isto tako postavlja pitanje može li u ovom desnim strujama dominiranom "EU-novajliji trijumfirati upravo jedan stari političar socijaldemokrata za kojega se vjerovalo da je već sklonjen s političke scene". Stuttgarter Zeitung na to odgovara da čak i aktivisti SDP-a na to pitanje sliježu ramenima, odgovarajući da je sve moguće - ali neizvjesno.
Demografska mizerija u vrhu spiska problema
Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše o tome što slijedi nakon izbora, ističući da će se osoba koja pobijedi morati uhvatiti ukoštac s problemom koji na spisku stoji u samom vrhu, a to je "demografska mizerija" te zemlje: "Hrvatska spada u deset od 28 EU-članica čiji broj stanovnika pada. U Hrvatskoj taj pad nastaje zbog masovnog iseljavanja koje se od EU-pristupa 2013. godine pojačalo, niske stope nataliteta, kao i nedovoljne privlačnosti zemlje za useljenike. U nekim branšama, na primjer u turizmu, nedostatak radne snage već rezultira usporenim gospodarskim rastom. Ta tendencija bi se mogla još pojačati kad za Hrvatice i Hrvate od srpnja 2020. i posljednja ograničenja za austrijsko radno tržište budu ukinuta."
Mlade Hrvatice i Hrvati znaju cijeniti to što im je donijela Europska unija, ali mnogi od njih se zbog mogućnosti koje im pružaju druge zemlje EU-a odlučuju upravo zbog toga napustiti svoju domovinu - masovni odlazak traje
S tim u svezi FAZ napominje da je premijer Plenković u jednom intervjuu ovih dana za "Financial Times" govorio o jednom "strukturalnom, gotovo egzistencijalnom problemu" za više zemalja, među kojima je i Hrvatska. Stoga Hrvatska demografiju, između ostalog, želi plasirati kao jedno od težišta vlastitog predsjedanja Europskom unijom, navodi FAZ: "Kako bi mlade ljude odvratila od odlaska i ponukala na osnivanje obitelji, Hrvatska je, između ostalog, uvela oslobađanje od poreza na dohodak za osobe mlađe do 25 godina starosti i donijela odluku o velikim poreznim olakšicama za uposlenike do 30 godina starosti."
