Glavom u maturi, mislima već u Engleskoj - jer ako Jana uspješno položi ispite na državnoj maturi, bit će jedna od mnogih hrvatskih studenata koji svoje visoko školovanje nastavljaju u inozemstvu.
Zašto si se odlučila za studij u inozemstvu?
"Ponajprije zato što smatram da im je program po kojem rade puno bolji. Mislim da je profesore i osoblje u školi puno više briga za studente, da im je puno više u interesu da studenti budu bolji, da ostvare svoj maksimalni potencijal, da nađu sebe i u društvu i kao pojedinci", kaže nam Jana Klarić.
Vjeruje da će na studiju ekonomije i psihologije u Essexu imati moderniji ambijent, više prakse, a manje teorije, veću podršku profesora te više prilika.
"Manje su te grupe u kojima se radi, kontakt s profesorima puno je bliži nego kod nas. Ja sam posjetile te fakultete i profesori su iznimno susretljivi, pomoći će ti oko bilo čega, možeš se javiti ako ti nešto ne odgovara, možeš tražiti pomoć. Kampus je predivan, golem je, velik, sve što se može zamislit da je jednom studentu potrebno se nalazi na kampusu. Oni su stvarno divni, ima sve na jednome mjestu, od restorana, klubova do teretana, bazena... Stvarno, sve što se može tražiti je na jednome mjestu", ističe.
A 8 tisuća 950 hrvatskih studenata odlučilo je otići. Na studij u inozemstvo 2018. Na svim sveučilištima u Uniji imaju pravo studirati pod jednakim uvjetima.
Ima i studenata koji iz drugih država dolaze studirati u Hrvatsku
Za studij najčešće biraju Veliku Britaniju - godina stoji 77 tisuća kuna, no kredit britanske Vlade za studij može dobiti svatko tko zadovoljava kriterije, a otplaćuje ga tek kada, nakon studija, dovoljno zarađuje. Nizozemska je postala iznimno popularna, nudi studijske programe na engleskom jeziku, a godina stoji nešto više od 7 tisuća kuna - otprilike kao u Hrvatskoj. Treća najpopularnija je Danska, ondje je obrazovanje besplatno, a broj mjesta za strane studente - ograničen.
Da je broj mladih koji biraju studij u inozemstvu sve veći - dobro znaju u agenciji koja im pomaže pronaći odgovarajući program.
"Od 2015., otkad se mi aktivno bavimo time, možemo vidjeti da gotovo 300 posto su porasli upisi u ovom dijelu kojim se mi bavimo, dakle Velika Britanija, Nizozemska i Danska", kaže nam obrazovna savjetnica Lea Ban.
Agencija trenutno ima 300-tinjak prijava za studij u inozemstvu. Najčešće se upisuju psihologija, biomedicinski studiji, film i režija, računalne znanosti i marketing.
"To su dakle prilike koje im se možda ne pružaju u Hrvatskoj, ili neki studiji koji recimo u Hrvatskoj ili ne postoje ili su vrlo male upisne kvote. Tu npr. imamo dobar primjer studija filma ili režije. U Hrvatskoj je mali broj studenata koji se tu upisuju dok je vani to puno veća brojka pa imaju puno veće šanse za upis takva studija", ističe Ban.
Studij u inozemstvu nije lak, no hrvatskim je studentima izazov.
Ipak, ima i studenata koji iz drugih država dolaze studirati u Hrvatsku. Nudi im se 50 studijskih programa na engleskom jeziku na 12 visokih učilišta.
To je ove akademske godine iskoristilo njih gotovo 1500. Najviše ih je došlo iz Njemačke, zatim iz susjedne Slovenije, Španjolske, a tu su onda i Italija, Poljska i Francuska.
Koliko je onih koji su završili studij u inozemstvu pa se vratili u Hrvatsku - nije poznato.