Iza nas je 25. obljetnica operacije Oluja, posebna ne samo zbog okrugle brojke, već i povijesnih gesta i poruka koje su se mogle čuti.
Prvi put stigao je predstavnik srpske manjine, zbog čega je zaiskrilo na relaciji hrvatskih Srba i službenog Beograda, a hrvatski državni vrh poslao je poruke pomirbe i pijeteta prema svim, pa i srpskim žrtvama rata.
Knin, mjesto velike hrvatske pobjede, ali i nekadašnji centar velikosrpske pobune, 25 godina poslije operacije Oluja, mjesto novog početka.
Prvi put na proslavi i visoki predstavnik srpske manjine. Dolazak SDSS-ovog Borisa Miloševića i svojevrsno priznanje legitimnosti Oluje.
Mogao je čuti, za mnoge, povijesni govor premijera AndrejaPlenkovića koji je jasno priznao i stradanja Srba.
"Pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama od Paulin Dvora do Varivoda, čime ne dovodimo u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjujemo pobjedu postignutu u Oluji. Naprotiv time pokazujemo velikodušnost i humanost pobjednika", rekao je Plenković.
U istom tonu nastavio je i predsjednik Republike.
"Grešaka je bilo, bilo je zločina, koji su ne samo ljudski, kršćanski loši, koštali su nas. Nikada srećom nismo potonuli u ponor moralne katastrofe", poručio je Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske.
Milošević kojemu je baka Dara ubijena mjesec dana nakon Oluje, slušao je sve pognute glave i bez pljeskanja.
"Emocije su još svježe. Čuo sam poruke, pomirbe mira i budućnosti i tako i svoj dolazak smatram zalogom za budućnost i smatram da je ovo samo prvi korak", izjavio je Milošević.
Korak na koji u Srbiji još nisu spremni. Srpski mediji, ali i vlast prema Miloševiću nemilosrdni.
"U redu je da se mirimo, ali da to slavimo ne pada mi na pamet. A oni koji slave neka objašnjavaju narodu šta su slavili, meni ne moraju ništa da objašnjavaju", rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
Oluja je u Srbiji obilježena uz već poznatu koreografiju traktora i statista u svojevrsnoj izbjegličkoj koloni. I neizbježno pitanje: je li došlo do odvajanja hrvatskih Srba od Beograda?
"Mislim da je ta odluka pogrešna. Jel' znate, mene zovu predstavnici naših prijateljskih zemalja koje smo godinama ubjeđivali da ne treba da idu na proslavu Oluje i sad kažu kako sad da mi ne idemo, a predstavnik Srba dolazi", izjavio je Ivica Dačić.
"Optuživati nas za izdaju, sotonizirati nas po medijima, predstavlja najgoru moguću tradiciju među Srbima", poručio je Pupovac.
Korak pomirbe nepotreban i za potpredsjednika Sabora Miroslava Škoru koji je odbio doći na službeni program proslave na kninskom trgu.
"Plenković brani poziciju da je ovo vrijeme nekakvog pomirenja, nema razloga za pomirenje", kazao je Škoro.
Što o svemu misle branitelji svojim pljeskom ili zviždukom nisu mogli pokazati na trgu, jer je zbog epidemioloških mjera bio ograničen broj uzvanika.
Na kninski trg je većina mogla tek nakon službene ceremonije.
Među njima bili su i pripadnici HOS-a u crnim majicama.
Na dolazak Borisa Miloševića u Knin različito se gledalo.
"Neka dođe iskreno i zatraži oprost, mi ćemo oprostiti", rekao je Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša Splitsko-dalmatinske županije.
"Trebali bi obići sva stratišta Vukovar, Škabrnja, Lovas Voćin, kad oni obiđu sva ta stratišta otići ćemo i mi u Grubore", kazao je Mladen Todorić, predsjednik Udruge veterana specijalne policije BATT Split.
Upravo u Grubore, mjesto stradanja srpskih civila već krajem mjeseca će ministar Medved, koji je triput ranjen u Domovinskom ratu, a u Oluji u akciji oslobađanja Slunja izgubio je brata.
"Razmatramo i planiramo obići sve lokalitete gdje su učinjeni zločini poglavito i gdje su masovne grobnice", rekao je ministar branitelja Tomo Medved.
Na još jednu komemoraciju, u Varivode, u rujnu će i premijer Plenković. Predsjednik Republike odlazi u Grubore. Državni vrh po tom pitanju jedinstven.
25. obljetnica Oluje prekretnica je i za predsjednika Milanovića: nekada omražen među braniteljima, sada potpuna suprotnost.
Odlikovanjem ratnih zapovjednika, ali i dosad izostavljenih postrojbi HVO-a, potez je kojim je uznemirio susjednu BiH, ali i pridobio branitelje.
"To je naš dug časti malo ljepše građansko hvala, hvala velika, to što dosada nije učinjeno nije ništa, nikada za takve stvari nije kasno", kazao je Milanović.
Pogled prema budućnosti i optimizam poruka je i generala Gotovine, ikone Oluje, koji nakon četvrt stoljeća ovako vidi Hrvatsku.
"Jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra u novom poglavlju", poručio je Ante Gotovina, umirovljeni general.
Novo poglavlje u kojem je posijano sjeme hrvatsko-srpskog pomirenja koje je nemoguće bez Srbije, i rješavanja pitanja nestalih i ratnih zločina. O svemu tome ovisit će i značaj u povijesti 25. obljetnice Oluje.
