Vlada je s 200 tisuća kuna od ove godine namjeravala privući natrag u Hrvatsku sve koji su iselili iz nje tražeći bolji život. RTL Danas doznaje kako je u mjesec dana, s mjerom za koju je izdvojila milijardu i 20 milijuna kuna, Vlada uspjela privući samo jednu osobu da se vrati u domovinu.
A što o toj mjeri kažu oni koji ipak ne razmišljaju o povratku niti uz poticaj od 200.000 kuna.
'Taj novac treba uložiti u borbu protiv korupcije'
Eva Feldman se u Portugal odselila prije četiri godine i za RTL Danas kaže da tu vladinu mjeru ne smatra dovoljnom za povratak.
''Smatram ovu mjeru jednim bezobraznim udarcem za sve one koji ostaju u Hrvatskoj, rade i trude se usprkos svemu. Razmislila bih o povratku u Hrvatsku jedino kad bi se novac uložio u borbu protiv korupcije, u borbu protiv nepotizma“, kaže ona.
Sa suprugom i djecom za boljim životom u Irsku je prije osam godina otišla i Ana-Marija Hota. Nezaposlenost, loša plaća, uvjeti rada i stambeno pitanje bili su glavni razlozi da odsele.
''Bila sam 10 godina obrtnica u Hrvatskoj i to je jedno užasno iskustvo. Bespovratne poticaje ne bih nikad prihvatila. Za jedne takve u Hrvatskoj sam bila i jamac i na kraju, zato što biznis nije opstao uzeli su nam i poticaj i 2000 eura kamate“, rekla je Ana-Marija.
'Odlaze zbog nepravde koju ovdje vide'
Dodaje kako je društvena klima u irskoj sasvim drugačija.
''U Irskoj sam također obrtnica i ovdje je sve puno jednostavnije. Davanja nisu niti slična. Ako je biznis na početku nemate nikakvih davanja i otvorite ga online za 20 eura“, kaže.
Ni građane ne iznenađuje podatak da je vladinu mjeru za povratak dosad izabrala samo jedna osoba.
''Imam sina koji je isto vani, i samo se nasmijao na tu njihovu odluku“, kazala je Zagrepčanka Maja za RTL Danas.
''Mislim da ljudi ne idu toliko zbog novca, nego zbog te nepravde koju vide. Mislim da je to glavni problem“, dodaje njezina sugrađanka Cvita.
U Vladi vjeruju da će mjera polučiti rezultate
U Vladi, pak, procjenjuju da će ovu stimulativnu mjeru do kraja godine iskoristiti oko 4 i pol tisuće ljudi.
''Iznenađuje me uopće što ima prijava. OK, njih će biti jer se netko možda poželi vratiti, ali kažem – ta mjera je potpuno promašena, a komunikacijske poruke su užasne“, smatra komunikacjski stručnjak Željko Riha.
Dočim ministar rada Josip Aladrović kaže kako će se tek za godinu dana moći ocijeniti je li mjera bila dobra ili nije te je li polučila željeni ekonomski i demografski rezultat.
''Da sad idemo u Petrinju otvoriti neki biznis gdje država još ljudima nije ni obnovila kuće, nije ništa pomogla ni u toj sferi a sad očekuje da bi se vi trebali doseliti tamo – gdje, kad se ljudi ni ne mogu vratit“, pita se komunikacijski stručnjak Riha.
'Treba ponuditi puno više od neke mjere'
O fijasku ove Vladine mjere za RTL Danas govorili su i Ivan Majstorić iz Svjetskog saveza mladih te demograf Marin Strmota. Oni smatraju da ljudima za povratak treba ponuditi više od novca.
"Treba pitati mlade ljude, jer većinom su otišli mladi, zašto su otišli? Prije svega to je pitanje egzistencije, radnog mjesta i uređene države. Puno više treba ponuditi od neke mjere, i ljudi više ne vjeruju u obećanja. Tu je i stambeno zbrinjavanje kako bi mladi mogli planirati život, potom obiteljsku politiku usmjerenu na podršku roditeljima i usklađivanje obiteljskog i poslovnog života i skrb o djeci", kazao je Majstorić.
Demograf Strmota kaže da se guraju sporadične mjere i da nedostaje vizije i suglasnosti oko populacijske politike.
Pomogla bi decentralizacija države
"Mi demografi cijelo vrijeme pokušavamo osvijestiti da nije samo problem financija, dominantno jest, ali to je cijela sociopsihološka dimenzija. Treba puno više stvari osim samo dati novac", ističe Strmota.
Majstorić smatra da bi decentralizacija pomogla da se mladi zadrže u svojim sredinama te je naveo primjer dobre prakse iz Biograda.
"Počelo se mladima iz većih gradova omogućavati da dođu i da žive jeftino, to je dimenzija stambene politike. Veliki dio obiteljskog budžeta nosi stambeni dio - najam, krediti, treba mlade rasteretiti", rekao je te dodao da očekuje inicijativu Vlade na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, ali i inicijativu poslodavaca i sindikata kako bi se stvorilo ozračje da mladi ostanu i zasnivaju obitelji.
