Nina Dražin Lovrec je diplomirana inženjerka građevine s dugogodišnjim iskustvom u privatnom sektoru, dobitnica brojnih nagrada za projekte koje je osobno vodila – izdvajamo nagrade Kolos za projekt novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb, 2014., te 2011. za projekt Arena centar. Nakon što je prije godinu dana izabrana za predsjednicu Hrvatske komore inženjera građevinarstva mislila je tu dužnost obavljati volonterski, uz redovni posao u Institutu IGH, ali pokazalo se da to neće biti izvedivo.
Početkom ove godine zamrznula je svoj redovni posao u IGH na četiri godine i sada se bavi isključivo – borbom za prava inženjera građevinarstva, za prava struke, ali i sigurnost gradnje u Hrvatskoj. I sama priznaje da nije očekivala da će se otvoriti ovakav "front", da će se suočiti s činjenicom da Ministarstvo graditeljstva predvođeno Predragom Štromarom pokuša nametnuti zakonska rješenja koje struka smatra "iznimno štetnima za sigurnost gradnje u Hrvatskoj".
Hrvatska komora inženjera građevinarstva, zajedno s Hrvatskom komorom arhitekata, Hrvatskom komorom inženjera strojarstva te Hrvatskom komorom inženjera elektrotehnike, ukupno 15 tisuća inženjera, stručnjaka bez kojih je gradnja u Hrvatskoj nezamisliva – prije nekoliko dana uputila je otvoreno pismo premijeru Plenkoviću s dramatičnim apelom: "Povucite štetne prijedloge zakona ministra Štromara i državnog tajnika Uhlira jer će oni ugroziti sigurnost gradnje u RH". Konkretno, traži se povlačenje Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.
S inženjerkom Dražin Lovrec razgovaramo o tome što to građevinari, arhitekti, inženjeri strojarstva i elektrotehnike smatraju toliko opasnim i štetnim u predloženim zakonskim rješenjima i kako je moguće da ih nitko iz vlasti – ne želi čuti.
Nina Dražin Lovrec
NET.HR: Objavili ste dramatično otvoreno pismo upućeno premijeru Plenkoviću. Jeste li prije objave pisma pokušali razgovarati s premijerom ili nekim drugim predstavnicima Vlade?
DRAŽIN LOVREC: Naravno da smo pokušali razgovarati s resornim ministrom i da smo sudjelovali u radnim tijelima koja su radila na pripremi zakona, ali smo posve izigrani. Ovih dana slušamo našeg resornog ministra, Predraga Štromara, kako se žestoko bori za prava i poziciju prosvjetnih radnika, istovremeno već godinu dana ne želi čuti argumente neovisnih stručnih tijela, tvrtki iz graditeljskog sektora, Sindikata graditeljstva Hrvatske te predstavnika četiriju strukovnih komora koje istupaju u ime 15.000 stručnjaka. Od tih 15 tisuća, čak 5500 su inženjeri gradilišta, dakle ovlašteni voditelji građenja/radova, ljudi na koje se ove promjene odnose i čiji se profesionalni status degradira. Budući da nismo uspjeli ostvariti nikakav dijalog s ministrom Štromarom, morali smo krenuti dalje. Više puta smo pismeno zamolili sastanak s predsjednikom Vlade, ali do sada nismo uspjeli realizirati sastanke. Štoviše, nakon toga bi nam se opet javili iz Ministarstva graditeljstva, odnosno, naši dopisi samo su proslijeđivani ondje gdje nailazimo na zid.
NET.HR: Kako vi ocjenjujete cjelokupni dosadašnji mandat ministra Štromara? Kakva je komunikacija oko drugih tema?
DRAŽIN LOVREC: Naša suradnja je dobra oko mnogih važnih tema oko kojih se slažemo i u kojima zajedno surađujemo. Dobar primjer je digitalizacija i modernizacija graditeljskog sektora – izdavanje e-građevinskih dozvola i sl. Ministarstvo ne može bez naših stručnjaka izraditi zakone i podzakonske akte, u ovom trenutku sudjelujemo u radionicama diljem Hrvatske, no, nažalost, oko ovog pitanja nismo uspjeli dobiti čak niti argumentiranu raspravu.
NET.HR: Kakav je vaš osobni odnos s ministrom Štromarom?
DRAŽIN LOVREC: Nastojim održati korektan odnos. Ali oko ove tematike nismo uspjeli otvoriti normalnu komunikaciju, razumijevanje naših argumenata.
NET.HR: Kako vi komentirate činjenicu da oko niza tema uspijevate dobro surađivati s Ministarstvom, a u ovom slučaju nailazite na zid? Što je tome uzrok?
DRAŽIN LOVREC: Možda je problem u osobama koje su zadužene za ova zakonska rješenja.
NET.HR: I u otvorenom pismu posebno izdvajate državnog tajnika Željka Uhlira? Smatrate da je on ključna osoba za izmjene koje smatrate štetnima za sigurnost gradnje u Hrvatskoj?
DRAŽIN LOVREC: Da, on je jedna od ključnih osoba u Ministarstvu koja je kreirala i koja brani ta zakonska rješenja.
NET.HR: Što vi smatrate najopasnijim promjenama?
DRAŽIN LOVREC: Činjenicu da će se njima ugroziti sigurnost gradnje u Hrvatskoj jer se predloženim zakonskim izmjenama smanjuju obrazovne i stručne kvalifikacije za profesiju inženjera gradilišta. Naime, ako prođu ova rješenja prvostupnik građevine s tek dvije godine iskustva u radu, može voditi gradnju, primjerice Pelješkog mosta, zagrebačkog rotora ili gradnju investicija od interesa Republike Hrvatske. Do sada su to radili ovlašteni inženjeri građevinarstva. Osim ugroze sigurnosti gradnje, ova zakonska rješenja rezultirat će novim troškovima i nametima za gospodarstvo.
HNS pokušava progurati novi zakon koji struka smatra štetnim
NET.HR: Možete li nam malo približiti posao ovlaštenih voditelja građenja, odnosno "šefa gradilišta". Zašto su oni toliko važni?
DRAŽIN LOVREC: U samom procesu gradnje su sudionici projektant, nadzorni inženjer, izvođač, revident i investitor. Inženjer gradilišta je zaposlen kod izvođača i on je odgovoran za građenje, vodi kompletnu organizaciju. To su ljudi koji rade iznimno stresan i zahtjevan posao na gradilištu, protiv kojih može biti i podignuta i kaznena prijava ako se ugrozi sigurnost i stabilnost građevine u fazi građenja i korištenja. Inženjeri gradilišta dijele jednaku odgovornost s nadzornim inženjerima i projektantima na gradilištu i zbog toga je ključno da njihove obrazovne kvalifikacije – diplome i potvrde o radnom stažu, provjeravaju stručne službe strukovnih komora kako bi se spriječile moguće malverzacije. Nažalost, prema novim prijedlozima zakona, ta je zadaća prebačena na poslodavce koji to realno ne mogu raditi jer za to nemaju mogućnosti.
Odgovornost inženjera gradilišta mogu najjasnije ilustrirati kroz pisanje građevinskog dnevnika. Dakle, tijekom građenja od početka pripremnih radova do završetka građenja vodi se građevinski dnevnik, koji on svaki dan osobno potpisuje. S jedne strane je potpis nadzornog inženjera, a s druge strane je potpis šefa gradilišta. Taj građevinski dnevnik se ne može mijenjati, ne mogu se kidati stranice. To je dokument koji je ključan u slučaju bilo kakvog spora. Na kraju gradnje izdaje se izjava o izvedenim radovima u ime izvođača, koju potpisuje voditelj gradnje. I opet, svojim imenom i prezimenom jamči da je sve izvedeno odgovorno, prema propisima i važećim zakonima. Možete razumjeti onda o kakvoj se odgovornosti radi.
NET.HR: Voditelj građenja, odnosno narodski rečeno, šef gradilišta, odgovara osobno, kao potpisnik dnevnika građenja, ako se pojavi vlaga na zidu novogradnje, ako se nešto urušava…?
DRAŽIN LOVREC: U slučaju havarije tri su osobe odgovorne: projektant, nadzorni inženjer i šef gradilišta. To je osoba koja mora moći biti autoritet. Osim toga, ta osoba nosi svoju odgovornost za cijelo vrijeme trajanja objekta. Sve počinje s trima odgovornim osobama. To nije samo naš standard, tako je to posvuda u Europi. Nedavno sam se vratila s konferencije u Portugalu gdje je predsjednik njihove komore izgovorio vrlo upečatljivu rečenicu: Kada pogriješi liječnik, u pitanju je jedan život, kada pogriješi inženjer – u pitanju je mnogo života.
NET.HR: A sada Ministarstvo graditeljstva gura zakonsko rješenje da netko tko je završio tri godine fakulteta ili veleučilište može postati voditelj gradnje?
DRAŽIN LOVREC: Ne samo to. Nego se oduzimaju stečena prava. Nakon višegodišnjih inzistiranja neovisnih stručnih tijela, Zakonom iz 2015. godine inženjeri gradilišta postali su regulirana profesija iz sigurnosnog sektora te su postali obvezni članovi strukovne Komore čime su se upisali u imenik Komore. Projektanti i nadzorni inženjeri su u jednom imeniku, voditelji gradilišta u drugom. Učinak tog zakona je bio izvanredan: povećala se kvaliteta i sigurnost gradnje.
NET.HR: Što je imenik?
DRAŽIN LOVREC: Imenik je evidencija ovlaštenih inženjera, a to znači da su oni – licencirani inženjeri. Sve postaje transparentnije, diže se odgovornost, kvaliteta gradnje. Inženjer gradilišta koji svojim potpisom jamči kvalitetu i zakonitost radova, ali i odgovara za gradnju nedvojbeno je važna karika u podizanju kvalitete građenja. To je jako težak posao. To su ljudi koji provode dane na gradilištu, na vrućini ili hladnoći, u blatu, i odgovaraju za izgrađeno. Upravo zbog tog podizanja kvalitete gradnje dobili smo i dobre ocjene na Doing business ljestvici. Novim zakonskim izmjenama to će se promijeniti.
NET.HR: I sada se to želi ukinuti? Kakva je argumentacija predlagača za to?
DRAŽIN LOVREC: Nema argumentacije. Odnosno, Ministarstvo tvrdi da se izmjene donose zbog naputaka iz EU-a i ostvarenja ušteda. Nažalost, obje te tvrdnje nisu točne.
NET.HR: Tko bi onda, ako prođe rješenje Štromarovog ministarstva, mogao voditi gradilište?
DRAŽIN LOVREC: Mogao bi to biti bilo koji prvostupnik, osoba koja je završila tri godine fakulteta ili veleučilište. Ta osoba ne bi trebala raditi pod mentorstvom ovlaštenog inženjera. Morala bi završiti stručni ispit, a stručni ispit se može položiti nakon dvije godine iskustva.
NET.HR: Dakle, da biste mogli voditi gradnju npr. školske zgrade bilo bi dovoljno da ste završili tri godine fakulteta i da ste dvije godine prisutni na nekom gradilištu?
DRAŽIN LOVREC: Ako prođe ovo zakonsko rješenje – da. Danas ako netko želi postati član Komore mora dostaviti uvjerenje da je dvije godine radio pod mentorstvom, da je bio suradnik projektanta ili voditelja graditeljstva, i to potpisuje mentor. On jamči za to što je potpisao. I sve se kontrolira unutar Komore. Kao i diplome i sva druga dokumentacija. Sada bi se to ukinulo. Nije mi jasno tko bi kontrolirao vjerodostojnost dokumentacije o iskustvu ili diplome ako prođu ova zakonska rješenja. Ovim zakonskim promjenama dopušteno je, doduše, dobrovoljno članstvo u Komori, ali tako se posve urušava sustav koji već dugo funkcionira i nesumnjivo donosi dobre rezultate. Također, nejasna je ta kategorija dobrovoljnog članstva u strukovnoj Komori koja daje ovlaštenje za rad. Komora je strukovna organizacija s javnim ovlastima koja sada jamči standarde za cijelu profesiju, ali i nudi zaštitu i veliku podršku svim članovima jednako. Naši članovi plaćaju godišnje 1500 kuna godišnje, za to dobivaju profesionalnu policu osiguranja, nudimo pristup repozitoriju 30.000 norma, stručna usavršavanja, izdajemo potvrde za izlazak na EU tržište itd. Osim ovoga, članstvom u Komori inženjeri imaju i pravnu zaštitu jer, ako primijete bilo kakvu nepravilnost na gradilištu mogu to prijaviti u Komori. Novim izmjenama zakona oni su u statusu poslodavca – radnika pa je teže zamisliti da će se netko od njih suprostaviti osobi koja joj jednostavno može uručiti otkaz i naći nekoga tko će raditi po uvjetima koje on diktira.
NET.HR: Ministarstvo je u predstavljanju svojih zakonskih rješenja tvrdilo da radi u skladu sa sugestijama institucija EU-a?
DRAŽIN LOVREC: Ne, to nije točno. Institucije EU-a ne reguliraju niti dereguliraju profesiju nego izrijekom prepuštaju državama članicama da postave standarde jer je u nacionalnom interesu svake države da regulira profesije koje svojim djelovanjem utječu na sigurnost građana.
NET.HR: Kakva je praksa u državama Europske unije? Jesu li inženjeri okupljeni u komore na način kako je to trenutačno u Hrvatskoj ili dominira model koji sada zagovara Štromarovo ministarstvo?
DRAŽIN LOVREC: U gotovo svim zemljama EU-a, u cijelom našem susjedstvu, ali i mnogo šire – funkcionira ovakav komorski sustav profesionalnog okupljanja i certificiranja rada inženjera. Naša Komora je članica europske asocijacije komora i dijelimo njihova znanja i standarde. U Velikoj Britaniji je model dobrovoljnog učlanjivanja u Komoru, ali po posve drugačijem principu nego što sada predlaže Ministarstvo. Ukratko, ne može se reći da je Ministarstvo graditeljstva za svoju "deregulaciju" našlo inspiraciju u zemljama EU-a čijim standardima težimo.
NET.HR: Državni tajnik Željko Uhlir kaže da vi dižete glas zbog ovih zakonskih rješenja jer se bojite da ćete "izgubiti milijune" koje sada dobivate kao članarinu?
DRAŽIN LOVREC: Od svih netočnih tvrdnji koje je dosad iznio, ta je možda najgora. Članarinu našim strukovnim Komorama plaćaju inženjeri, dakle, fizičke osobe. Ta članarina iznosi u prosjeku 125 kuna mjesečno i njome se članovima, između ostaloga, osigurava polica osiguranja od profesionalne odgovornosti te pristup repozitoriju normi. Obje te stavke inženjeri će plaćati po značajno višim cijenama ako se predložene zakonske izmjene usvoje. Doista se čudim da čovjek koji tako dugo radi u sustavu, sada već drugi mandat u Ministarstvu, ne zna koje su ovlasti i dužnosti Komore. Možda ne zna da su komore strukovne organizacije s javnim ovlastima? Da vodimo imenik ovlaštenih inženjera, ovlaštenih stranih ovlaštenih osoba, vodimo upis ureda za samostalno obavljanje poslova, vodimo evidenciju stranih inženjera, izdajemo EU potvrde itd. Dakle, država je dio svojih ovlasti i obveza prenijela na nas i mi to radimo iz članarine naših članova. Možda državni tajnik Uhlir to ne zna? Ili ne želi znati.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Željko Uhlir
NET.HR: Prikazuje vas kao "uhljebe" kojima je prije svega stalo da punite blagajnu iz članarine…
DRAŽIN LOVREC: Došla sam iz tvrtke, nakon ovog mandata opet se vraćam u tvrtku, iza mene je mnogo projekata, ne pristajem da se mene i kolege prikazuje kao nekakvo strano tijelo koje parazitira na struci. Mi smo tu radi struke.
NET.HR: Vrijeđa li vas osobno ovakav nastup državnog tajnika Uhlira?
DRAŽIN LOVREC: Doista sam prošla mnoga gradilišta, prošla sam posao od blata do rada u projektantskom uredu. A za gospodina Uhlira ne znam koliko zapravo poznaje naš posao. Nije naš član i nema položen stručni ispit. Po ovome kako nastupa rekla bih da ne poznaje složenost i odgovornost posla voditelja gradnje.
NET.HR: Postoje li ikakva istraživanja koje prikazuju kakvo je raspoloženje članova vaše Komore: žele li oni Komoru po ovom modelu ili ne?
DRAŽIN LOVREC: Naravno da postoje. Nekoliko tisuća inženjera izrazilo je svoj protest kroz pojedinačna pisma, peticiju i anketu. U anketi koju smo proveli među našim članovima 9 od 10 ispitanika je reklo da je zadovoljno našim radom. Mislim da je to jasan pokazatelj da imamo podršku za ovo što radimo. Naši članovi su potpisivali i peticiju kojom su potvrdili da su zadovoljni ovakvim modelom rada jer je napokon došlo do pomaka u uređenosti graditeljskog sektora u Hrvatskoj.
NET.HR: Ministarstvo graditeljstva kontrolira HNS, i Predrag Štromar i Željko Uhlir su visokorangirani HNS-ovci, a HNS je koalicijski partner HDZ-a s kojim HDZ upravo ima vrlo nategnute odnose. Plaši li vas opasnost da i ovo upozorenje struke bude "zaobiđeno" radi rješavanja političkih problema unutar koalicije?
DRAŽIN LOVREC: Voljela bih vjerovati da će se pokazati razumijevanje za ove probleme neovisno o političkim križaljkama. Radi se o sigurnosti građenja u Hrvatskoj, o budućnosti ove zemlje i nadam se da će se naš apel probiti kroz sve te političke igre.
NET.HR: Vrlo često se spekulira o jakom HNS-ovu lobiju u građevini, jer godinama drže taj resor. Ima li i u ovom izmjenama zakona tragova koji ukazuju na HNS-ov modus operandi pogodovanja odabranima?
DRAŽIN LOVREC: Nastojim se držati što dalje od politike jer kao što sam i ranije istaknula, dužnost nam je reagirati iz pozicije struke. No, činjenica jest da izmjene ovih zakona jako podsjećaju na neke ranije donesene zakone u Republici Hrvatskoj koji su pogodavali nekolicini privatnih tvrtki, a koji su išli na štetu građana. Sjetimo se samo zakona o toplinskim razdjelnicima. Mjesecima se građane uvjeravalo da je njihova ugradnja obvezna te da nam to naređuje EU. Poslije se ispostavilo da to EU od Hrvatske nije tražio, da je takvo zakonsko rješenje bilo iznimno loše pa je na kraju i odbačeno. Nažalost, građani su ti koji su bili oštećeni. Bojim se da će se slično dogoditi i u ovom slučaju.
NET.HR: Državni tajnik Uhlir neovisno o poslu u Ministarstvu radi i na veleučilištu koje obrazuje za profil koji bi po izmjenama zakona mogao preuzeti posao voditelja gradnje?
DRAŽIN LOVREC: Ne znam koja je točno njegova funkcija na tom veleučilištu, ali činjenica jest da bi bakalarusi sa sveučilišta ili s veleučilišta mogli postati inženjeri gradilišta. A ponovno naglašavam: radi se o vrlo odgovornom poslu i mislim da je neodgovorno za sigurnost gradnje u Hrvatskoj snižavati standarde za taj posao.
NET.HR: Što dalje nakon otvorenog pisma premijeru? Zakon ide u drugo čitanje, mislite li da imate prostora za prodor "glasa struke"?
DRAŽIN LOVREC: Nadam se da će premijer čuti glas 15 tisuća inženjera i razumjeti kako se radi o nastojanju da se spriječi urušavanje standarda graditeljstva u Hrvatskoj. Da želimo spriječiti korak unatrag. Još ne gubimo nadu. Ovdje se ne radi o nekakvom internom pitanju jedne struke, nego o tome kako će nam izgledati gradilišta u Hrvatskoj. Želimo da ih bude što više, ali i da budu sigurna i da se gradi kvalitetno. Ovo što sada gura Štromarovo ministarstvo i državni tajnik Željko Uhlir je pogubno za sigurnost gradnje. Ako će ova Vlada pristati na ove zakone jednog će dana ostati zabilježeno da je te zakone donijela ova Vlada.