Arheološko istraživanje u sastavu sedmočlane ekipe i 24 fizička radnika vodio je direktor beogradskog Arheološkog Instituta Miloš Vasić koji je prije šest mjeseci nakon otkrića zapadnog ogradnog zida carske palače i apside kršćanske bazilike naslutio da tu ima još nečega.
U ranokršćanskoj crkvi nađen je i podni mozaik s Kristovim monogramom ? tzv. Hristogram. Smatra se da je crkva nastala između 378. i 441. godine čime je znatno pomaknuta granica datacije najranije srpske bazilike ? one u Jagodini iz 5/6 stoljeća.
No od crkvice je daleko zanimljivija pokretna ograda koja ja načinjena od bronce i ukrašena glavama meduza, lavova, razdjelnim stupovima koji imaju oblik grčkih hermi i na vrhu su ukrašene poprsjima boginje Lune i boga Eskulapa. Budući da je uloga takvih pregrada još neistražena ona je posebno zanimljiva stoga što je bila pokretna.
Ukrašena poganskim motivima ona se vrlo vjerojatno nosila po potrebi, a ne isključuje se ni mogućnosti da je služila i u ranokršćanskim svetištima kao preteča ikonostasa dijeleći vjernike od svećenika. Po svemu sudeći ograda je nastala u dvorskim radionicama Grčke ili Male Azije i za sada spada u najbolje očuvane primjerke.