Tim zanimljivim istraživanjem pozabavio se Poljak Marcin Ciura, softverski inženjer iz Krakowa, koji se dosjetio i dao si truda izraditi kartu Europe po ključu međusobno povezanih prezimena.

Kovači skovali prezimena

Njegova karta objavljena uz tekst u britanskom Independentu, pokazuje veliku povezanost susjednih zemalja s obzirom na sličnost prezimena koja u njima dominiraju, a potječu od naziva različitih profesija.

Već je poznato da je najčešće englesko prezime Smith izvedeno od riječi Blacksmith što znači kovač. No, kovači su "dali" najčešća prezimena u još petnaest zemalja i po tome su najzastupljeniji na Starom kontinentu.

Od Kovačevića do Ferrarija

U Hrvatskoj je najčešće prezime koje etimološki potječe od zanimanja Kovačević, u Sloveniji Kovačič, u Mađarskoj Kovacs, u Slovačkoj Kováč, u Poljskoj Kowalski, u Bjelorusiji Kavaljev, u Rusiji Kuznjecov, u Litvi Kavaliauskas, u Latviji Kaleis, a u Estoniji Sepp. Vratimo li se zapadnije, kovači dominiraju i među prezimenima u Belgiji (De Smet), Luksemburgu (Schmitt), Francuskoj (Lefebvre), Italiji (Ferrari) te u Portugalu (Ferreira).

Mlinari, popovi i hodže

Nakon kovača slijede mlinari. Oni su u prezimenima najzastupljeniji u Njemačkoj i Švicarskoj (Müller), Danskoj i Norveškoj (Møller), Švedskoj (Möller), Ukrajini (Mеljnik) te Španjolskoj (Molina).

Balkanom dominiraju svećenici, točnije popovi i to u Srbiji (Popović), Makedoniji (Popovski), Bugarskoj (Popov), Rumunjskoj (Popa) i Grčkoj (Papadopulos),a hodže u Bosni (Hodžić) te u Albaniji i na Kosovu (Hoxha).