Poslije jednosatnog razgovora u Palači federacije, Koštunica je novinarima izjavio da odluka EU-a ne donosi samo ukidanje embarga na naftu i zračni promet, već otvara i mogućnosti za uspostavu odnosa s međunarodnim financijskim ustanovama i za približavanje Jugoslavije njenom normalnom okruženju - Europi.
Koštunica je posebno spomenuo odluku EU-a o pomoći za raščišćavanje Dunava te o velikim mogućnostima za suradnju u bilateralnim odnosima Francuske i SRJ.
Ocjenjujući razgovore konstruktivnim, Koštunica je rekao da se otvoreno razgovaralo o svim pitanjima uključujući Kosovo. "Oslobađanje albanskih zatvorenika iz zatvora je teško i delikatno pitanje, imajući u vidu teškoće u povratku Srba na Kosovo. Poseban problem je jedan broj nestalih Srba na Kosovu, za koje postoji sumnja da su u tamošnjim albanskim zatvorima", rekao je Koštunica i dodao da se razgovralo i o sukcesiji, ali nije iznio detalje.
"Demokratski proces u zemlji, povratak Srbije u Europu, olakšan je činjenicom da Francuska predsjeda Europskoj uniji. Kao da je proviđenje poslalo stare prijatelje Francuze da nam još jednom pomognu", rekao je Koštunica. Ministar Vedrine je izjavio da je odluka o ukidanju sankcija "odgovor Europe na hrabrost srpskog naroda" koji je "napisao veliku stranicu demokratske povijesti Europe za nekoliko miroljubivih dana".
Dodao je da postoji niz prijedloga za približavanje SRJ i EU i da EU želi pomoći "jačanju demokracije u SRJ i podržati njeno pomirenje sa susjedima.
Odgovarajući na pitanja novinara, i Koštunica i Vedrin su se suglasili u tome da demokratske promjene u Srbiji mogu samo olakšati rješavanje problema u odnosu Srbije i Crne Gore i na Kosovu.
Koštunica je potvrdio da je cilj SRJ da postane i formalno članicom EU-a, a Vedrine je rekao da za to postoje određene faze koje treba proći i naglasio da je sada prioritet pomoći Jugoslaviji da se konsolidira te da je odluka o ukidanju sankcija prvi i najkonkretniji oblik pomoći i potpore.
Odgovarajući na neizbježno pitanje o sudbini Slobodana Miloševića, Koštunica je rekao da nova jugoslavenska vlada još nije izabrana i da ne bi bilo dobro da on sam govori o Miloševićevoj "političkoj budućnosti", te da ona ne ovisi o njemu. "Ne mali dio problema proizlazi iz stajališta međunarodne zajednice, jer je Washington odlučio o podizanju optužnice protiv Miloševića pred Haškim sudom. Podsjećam na činjenicu da je tome prethodila drukčija politika, u kojoj je od strane Washingtona, Milošević tretiran kao čimbenik stabilnosti na Balkanu, u vrijeme potpisivanja Daytonskog sporazma i sporazuma Milošević-Holbrooke iz 1998.", rekao je Koštunica i ponovio već puno puta izrečeno stajalište da sudbina Miloševića za "novu demokratsku vlast nije prioritet."
