Zanimljivo je da je u protekle četiri godine većina jamstava, čak 11,07 milijardi kuna, izdana stranim bankama. Razlozi su tomu, navodi se u izvješću, nelikvidnost gospodarstva, nedostatak vlastitog kapitala, te loše stanje u domaćim bankama i njihova politika visokih kamata. S druge, pak, strane, zbog niskog kreditnog ugleda hrvatskih poduzeća, banaka i same države, strane banke jednostavno nisu htjele davati kredite hrvatskim tvrtkama bez državnih jamstava.
Tako je od ukupno 153 devizna i financijska jamstva izdana stranim bankama, aktivno još 143 - u ukupnom iznosu od 8,8 milijardi kuna.
Domaćim je, pak, bankama, a najviše Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR), u istom razdoblju izdano oko 3,9 milijardi kuna financijskih jamstava. Pritom je još aktivno 2,9 milijardi kuna jamstava jer je u protekle četiri godine otplaćeno oko 932 milijuna kuna. Od toga je iz državnog proračuna plaćeno 318 milijuna kuna, ili oko 8 posto izdanih jamstava, od čega oko polovice prošle godine. Pritom su dosad najveća plaćanja po jamstvima bila u poljoprivredi - 60 posto - jer se radilo o kratkoročnim kreditima.
