Premda su HDZ-ovi članovi Odbora glasovali protiv prijedloga, a HSLS-ovi bili suzdržani, Odbor je usuglasio najtežio dio posla - u kojim slučajevima može doći do raspuštanja Zastupničkog doma Sabora. Također je zaključeno da nadzor nad obavještajno-sigurnosnim službama i dalje ostaje propisan Ustavom, osim ako se predsjednik države i Vlada ne dogovore da se te ovlasti riješe zakonodavno. To su zastupali HDZ, HSLS, i predsjednkov savjetnik Igor Dekanić, smatrajući da to nije ustavna materija.
Predsjednik Odbora Mato Arlović (SDP) izrazio je zadovoljstvo utvrđenim prijedlogom. Naglasio je da je Odbor obavio velik posao, jer je tražio najkvalitetnija rješenja za transformaciju polupredsjedničkog u parlamentarni sustav.
Nastojalo se dobiti i odgovornu Vladu, koja radi u skladu s Ustavom i zakonom; parlamentu osigurati nadzornu i zakonodavnu funkciju, a predsjedniku Republike osigurati da može obavljati predsjedničku funkciju, kazao je Arlović.
Prijedlogom su predviđene četiri mogućnosti u kojima može doći do raspuštanja Doma. Prva od njih je samoraspuštanje, a druga u slučaju ako se ne može konstituirati nova Vlada nakon izbora. Tada, nakon što se iscrpe sve ustavne mogućnosti, predsjednik države mora raspustiti Sabor i raspisati nove izbore, kako bi birači sami razriješili moguću krizu vlasti i spriječili uzurpacije, rekao je Arlović.
Treća mogućnost raspuštanja Zastupničkog doma je, dodao je, u slučaju ako bi Vlada dala ostavku, ili bi joj bilo izglasano nepovjerenje. Tada se novom mandataru može ponuditi rok od 30 dana da formira Vladu, ali ako Vlada ne dobije povjerenje, mora se raspustiti Dom i ići na izbore.
Četvrta, i najspornija mogućnost bila je, naglasio je Arlović, da na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera, a nakon konzulatacija s predstavnicima klubova parlamentarnih stranaka, predsjednik Republike može, ali ne mora, raspustiti Zastupnički dom i raspisati prijevremene izbore. Arlović je rekao da je toj mogućnosti raspuštanja Doma u prijedlogu "dodan osigurač". Uvršteno je da Vlada ne može podnijeti prijedlog šefu države da raspusti Zastupnički dom dok u Domu traje rasprava o povjerenju premijeru i Vladi.
Dosta rasprave bilo je oko toga ostaviti li da nadzor nad obavještajno-sigurnosnim službama ostane propisan Ustavom ili da to se to pitanje riješi zakonima. Zaključeno je da on ipak ostaje u Ustavu, osim ako se predsjednik države i Vlada ne dogovore da se te ovlasti riješe zakonodavno.
Na sjednici Odbora savjetnik predsjednika Mesića za unutarnju politiku Igor Dekanić, izrazio je želju Ureda predsjednika da se nadzor nad vojnim i civilnim obavještajno-sigurnosnim službama, i od strane predsjednika Republike i od strane Vlade, brišu iz prijedloga ustavnih promjena, jer će se to, rekao je Dekanić, urediti Zakonom o Nacionalnoj sigurnosti koji je pred dovršenjem.
Tijekom rasprave ovaj su prijedlog na Odboru podržali HDZ i HSLS smatrajući da te ovlasti ne spadaju u ustavnu materiju, dok su zastupnici SDP-a smatrali da bi predsjednik tako mogao biti "teško izigran" jer predsjednik sve svoje ovlasti crpi iz Ustava. Odbor je stoga odlučio te ovlasti ostaviti u okviru Ustava.
