Hrvatski gospodarstvenici, okupljeni na skupu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), drže da prijedlog izmjena zakona o porezu na dohodak, koji uključuje smanjenje stope zaštitne kamate te stope poreza na dobit na 25 posto, u konačnici neće dati očekivano porezno rasterećenje. HGK istodobno podržava izmjene poreza na dohodak kojima se postiže osnovni cilj - veće porezno rasterećenje siromašnijih slojeva stanovništva.
Gospodarstvenici su ocijenili pozitivnom namjeru predlagača za jednostavnijim načinom oporezivanja dobiti, ali napominju kako je važnije postići niže porezno opterećenje trgovačkih društava. Ti se ciljevi, drže u HGK, mogu postići ako se na drugačiji način od predloženog utvrdi visina porezne stope i stope zaštitne kamate (jer ih treba promatrati zajedno), kao i dodatno umanjenje porezne osnovice za dio dobiti koji se reinvestira.
Što se tiče odredbe o visini zaštitne kamatne stope i načinu njezina obračuna, u HGK smatraju da je pojednostavljenje u izračunu pozitivno, ali predložena stopa u kombinaciji sa smanjenom stopom poreza na dobit ne utječe na smanjenje poreznog opterećenja, naročito kod poduzetnika s visokim iznosom kapitala.
Sadašnji Zakon o porezu na dobit potiče trgovačka društva na suzdržavanje od potrošnje i na povećanje kapitala, a novo predloženo rješenje neće imati te posljedice, kažu u HGK. Naime, porezno će opterećenje biti veće nego je to po sadašnjem Zakonu, a značajno će se i povećati udio poreza u dobiti, tako da prema sadašnjem Zakonu iznosi 14,05 posto, a prema novom prijedlogu čak 20,32 posto.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak uvode se značajne novine, posebice u poštivanju načela pravednosti i jednakosti u oporezivanju, uključujući socijalnu komponentu. Primjenjivale bi se tri stope (od 15, 25 i 35 posto) umjesto dosadašnje dvije (20 i 35 posto), ali uz istovremenu izmjenu porezne osnovice.
Efekti su različiti, pa tako radniku čija je plaća 5000 kuna (nakon odbitka doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zapošljavanje te osobnog odbitka) porez na dohodak po važećim propisima iznosio je 1187 kuna (bez prireza), a prema novom prijedlogu iznosi 1000 kuna. Kod iznosa plaće od 15.000 kuna porez se plaća u iznosu 4375 kuna, a prema novom prijedlogu 4687 kuna. To znači, pojašnjavaju u HGK, da je niža plaća rasterećena za 16 posto, a viša za svega 7 posto, što je pozitivno.
Najviše primjedbi usmjereno je uvođenju poreza na dividende, koji se "neopravdano uvodi", jer financijsko tržište, a posebice tržište kapitala u Hrvatskoj još nije razvijeno. Dioničarstvo bi trebalo stimulirati, kažu u HGK, a to se ne postiže oporezivanjem dividendi i dobiti od udjela u kapitalu. Takva će mjera, drže, potaknuti poduzetnike na trošenje, a ne na ostvarivanje dobiti i dividendi.
Iveković, pak, podsjeća da se sadašnji porezni sustav pokazao lošim i nije pokazao učinke koji su se od njega očekivali; nije došlo do povećanja poduzetničkog kapitala, nije došlo do povećanja ulaganja, a procjenjuje se da će porezni gubici do kraja godine iznositi 150 milijardi kuna.
