- Očekuje se da će sve više ljudi umirati od posljedica valova vrućine - rekao je Godwin Obasi, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (World Meteorological Organization - WMO). Mala povećanja globalne temperature izazvana sve većom količinom "stakleničkih plinova" sve su češća u velikim gradovima, rekao je novinarima u vrijeme održavanja UN-ovih pregovora o globalnoj strategiji protiv klimatskih promjena.
Ovoga će tjedna u Haagu pregovarači pokušati odrediti pravila provedbe sporazuma postignutog u Kyotu prije tri godine, kojim se planira smanjenje emisije stakleničkih plinova poput ugljičnoga dioksida koji utječu na klimatske promjene.
U 15 najvećih gradova u SAD-u od vrućine kolabira i umire u prosjeku 1500 ljudi godišnje, što je veliko povećanje u odnosu na prošlo desetljeće, rekao je Obasi, ali nije iznio stare podatke. Prošle je godine samo u jednom valu vrućine na sjeveroistoku i na srednjem zapadu SAD umrlo nekoliko stotina ljudi. Očekuje se da će se broj umrlih od posljedica toplotnih udara do 2020. u tim velikim gradovima popeti na 3000 do 4000, rekao je.
Među ostalim gradovima u svijetu u kojima se očekuje porast broja umrlih od posljedica valova vrućine su Toronto, Šangaj, Atena i Madrid. Očekuje se da će problem biti još teži u velikim gradovima u siromašnim zemljama, u kojima je teže informirati ljude kako spriječiti kap, i koji nemaju dobru infrastrukturu.
Ugljični dioksid i drugi plinovi, tvrde znanstvenici, povisit će temperature za 1,5 do 6 stupnjeva celzijusa u ovom stoljeću. UN-ovi stručnjaci kažu da bi se u toplijem svijetu mogle širiti bolesti u tropskim područjima, jer će se razina mora popeti i povećati učestalost oluja.
Temperature najviše rastu zimi i na širinama većim od 50 stupnjeva, upozorava WMO. Ukupno uzevši, devedesete su bile najtoplije zabilježeno desetljeće, a 1998. najtoplija godina.
