Skromnija pratnja nego za premijere, no mjesto radnje isto - u
Bruxellesu Slavko Linić kolege mora uvjeriti da
Vlada može smanjiti deficit proračuna, no detalje javno ne
otkriva.
"Uglavnom Vlada već zadnja tri, četiri mjeseca radi na mjerama
kako bi mogla provesti sve preporuke Europske komisije i tokom
ovog tjedna, dat ćemo jasne poruke koliko je to na prihodovnoj, a
koliko na rashodovnoj strani", kaže Linić.
"Vlada Republike Hrvatske dužna je dostaviti konkretne mjere
Komisiji do kraja travnja, a mi ćemo ih dostavit već tijekom
veljače. Dakle u ovom trenutku se o konkretnim mjerama još nije
govorilo, osim što je Vlada poslala jasnu poruku da će preporuke
prihvatiti i ugraditi u svoje mjere", rekao je ministar Linić za
RTL.
Nije Linić jedini s problemom prevelikih dugova: u istu proceduru
Austrija je ušla 2009. godine, a iako je službeno trebala izaći
prošle godine potvrdu od Komisije još nije dobila.
"Pravila su ista za sve države članice, kako za Hrvatsku, tako i
za Austriju. Nadam se svakako da ćemo u Hrvatskoj uskoro vidjeti
situaciju koja će joj omogućiti izlazak iz deficita, baš kao i u
Austriji", kaže austrijski ministar financija Michael
Spindelegger.
No kako je hrvatsko gospodarstvo ipak znatno slabije od
austrijskog, pred Linićem je teži posao. O dijelu planova već je
obavijestio Europsku komisiju.
No nakon sjednice ni povjerenik Europske komisije za ekonomske i
monetarne poslove Olli Rehn nije htio otkriti
kako Vlada planira smanjiti deficit, odnosno hoće li pritom
posegnuti za novcem iz mirovinskih fondova.
"U bliskom smo i redovnom kontaktu s hrvatskom vladom i da,
obaviješteni smo o konkretnim mjerama koje se planiraju poduzeti
kako bi se ostvarila stabilnost javnih financija. No želimo to
detaljno i precizno proučiti prije nego što donesemo bilo kakvu
konkretnu ocjenu", rekao je Rehn.
U međuvremenu od Vlade očekuju odlučnije provođenje reformi,
smanjenje rashoda te precizan plan prema kojem će se moći pratiti
kako država smanjuje deficit. Hrvatske građane, pak, mole za
razumijevanje.
"Želim naglasiti hrvatskim građanima da je ovaj proces
partnerstvo; partnerstvo između Europske unije i Hrvatske.
Komisija će tijesno surađivati s hrvatskim vlastima kako bi
podržala njihove napore u suočavanju s ekonomskim izazovima,
odnosno u izgradnji snažne podloge za ekonomski oporavak temeljen
na zdravim javnim financijama", rekao je Rehn.
No uz reforme koje nikako da krenu, poput one u zdravstvu,
stabilne javne financije u Hrvatskoj - još nisu na vidiku.
Hrvatska je i službeno u proceduri prekomjernog deficita - potvrdili su u Bruxellesu ministri financija Europske unije. Plan hrvatske Vlade za smanjenje manjka za sedam i pol milijardi kuna izložio im je Slavko Linić, no konkretne informacije i dalje ne otkriva.