450 mililitara krvi iz vene - a polovina toga mogla bi završiti u smeću. Stvarnost je to za svakog darivatelja krvi u Hrvatskoj otkad imunološki zavod plazmu ne prerađuje, nego samo skladišti. Romanu, koji je krv nesebično dao 83 puta - neprihvatljivo.
„Žalosno je da se ne vodi briga o tome - mislim da bi trebalo skupiti sredstva za to, a ne stvari koje nam nisu potrebne kao što je treperenje lampica u Mesničkoj“, kazao je darivatelj krvi Roman Piščetek.
Procedura je takva da dobrovoljni darivatelj da krv - koja se onda razdvaja za različite namjene.
Krv se razdvaja na eritrocite - trombocite i krvnu plazmu - koja je žute, a ne crvene boje.
Žute se vrećice naglo zamrzavaju - i skladište. I tako u svakom od 8 transfuzijskih centara u Hrvatskoj. One služe za proizvodnju vrijednih krvnih pripravaka poput imunoglobulina i albumina, potrebnih za liječenje raznih bolesti. No - Imunološki zavod to više ne radi - tako da se vrećice krvne plazme samo gomilaju u frižiderima.
„Bila bi šteta - i ekonomska i strateška i etička da se ne frakcionira. Šteta bi najveća bila da se uništi“, rekla je Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
RTL Danas u posjedu je dokumenta koji govori da se u jednom od KBC-ova plazma doista uništavala - jer više nisu imali kamo s njom. Ministarstvo zdravlja - demantira.
„Nema uništavanja krvne plazme - ona se prikuplja od transfuzijskih centara i skladišti u imunološkom zavodu“, kazao je Josip Jagić, glasnogovornik Ministarstva zdravlja.
I to je problem jer plazma ima rok trajanja, a s njom se ne radi ništa.
Iz svih 8 transfuzijskih centara plazma stiže na imunološki zavod. U drugom mjesecu na skladištu je bilo 40.000 litara plazme, a sada se to popelo na 60.000 litara.
A dok plazma propada u frižiderima, sustav troši milijune na uvoz krvnih pripravaka. I to nije najgore - Srećko Sladoljev, liječnik s imunološkog zavoda kaže, pacijentima se u bolnicama zbog nedostatka pripravaka daje - upravo sirova plazma.
„Imam pouzdanu informaciju od pouzdanih ljudi da se to događa. Doveli smo hrvatsko zdravstvo u situaciji iz polovine 20. stoljeća kada smo pacijentima prisiljeni davati rizičnu krvnu plazmu“, otkrio je Sladoljev.
Rizičnu - jer za razliku od krvnih pripravaka može prenositi hepatitis i AIDS.
Ozbiljnu optužbu doktora Sladoljeva - ministarstvo zdravlja opovrgava.
Sve bi to moglo prestati da Imunološki zavod počne proizvoditi krvne pripravke - neslužbeno doznajemo da se priprema adaptacija i da će dobiti privremenu dozvolu za rad. Drugi je problem što radnici tog zavoda u ponedjeljak idu u štrajk.
