To je 44 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, i za oko 19 posto više nego do sada najbolje, 1998. godine.
Ovaj podatak potvrđuje kako je ovogodišnja turistička sezona, čiji se financijski učinak procjenjuje na oko 3,5 milijarde dolara, premašila sva (prvobitna) očekivanja. To se prije svega odnosi na ostvareni promet stranih gostiju, dok je kod domaćih turista izostao očekivani ionako mali porast prometa.
Po podacima Hrvatske turističke zajednice, 88 posto od ukupnog broja noćenja realizirali su strani gosti - oko 33,3 milijuna, što je čak 56 posto više nego lani. Domaći su turisti istodobno ostvarili 4,5 milijuna noćenja, a to je 7 posto manje nego u devet mjeseci prošle godine, što je i svojevrsni pokazatelj ekonomskih prilika domaćih ljudi.
Najveći su broj noćenja do kraja rujna ostvarili gosti iz Njemačke - 7,4 milijuna ili 68 posto više nego lani. Zatim slijede Slovenci sa 5,2 milijuna (16 posto više), te Česi (oko 4,6 milijuna noćenja sa rastom od 61 posto) i Talijani sa 4,5 milijuna noćenja, što je za 72 posto više nego u devet prošlogodišnjih mjeseci. Kod gostiju iz Austrije bilježi se rast broja noćenja za 35 posto na 3,2 milijuna, dok je najveći postotni rast, od 160 posto, registriran kod turista iz Poljske koji su ostvarili nešto više od 1,7 milijuna noćenja. Visok rast ostvaren je i kod gostiju iz Mađarske (1,4 milijuna noćenja s porastom od 70 posto) kao i Slovačke (za 83 posto na gotovo 1,4 milijuna noćenja).
Po broju ostvarenih noćenja među jadranskim je županijama na neprikosnovenom prvom mjestu Istarska županija. U Istri je u devet mjeseci registrirano 14,6 milijuna noćenja, što je 35 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Slijede Primorsko-goranska županija sa 8,8 milijuna noćenja, što je porast od 34 posto, te Splitsko-dalmatinska sa 5,4 milijuna ostvarenih noćenja, i porastom od 61 posto.
Na području Zadarske županije u tom je vremenu evidentirano 3,3 milijuna turističkih noćenja, što predstavlja povećanje za 55 posto.
U ljetovalištima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježeno je pak 2,7 milijuna noćenja, i tu se iskazao najveći porast od 94 posto, pri čemu treba imati u vidu i praktično izostanak sezone na tom području prošle godine (zbog situacije na Kosovu).
Visoki rast od 72 posto bilježi se i u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je ostvareno nešto više od 1,8 milijuna noćenja, dok je u ljetovalištima Ličko-senjske županije registrirano 666 tisuća noćenja ili 59 posto više u odnosu na prvih devet prošlogodišnjih mjeseci.
Turistički djelatnici pravi zamah turizma očekuju u idućim godinama, pri čemu drže kako će nulta stopa PDV-a za organizirani turizam iz inozemstva (od početka iduće godine) biti od velike koristi.
Pred hrvatskim turizmom, međutim, tek predstoje veliki izazovi - u osmišljavanju strategije razvoja, provođenju privatizacije i posebice aktualnih financijskih problema, s kojima su suočene hoteljerske kuće, opterećene velikim kreditnim obvezama. Veliki broj hotelskih kuća, posebno u Dalmaciji, u stanju je teške (pre)zaduženosti po kreditima s visokim kamatama koje su dizali za pripreme sezona u proteklim turistički sušnim godinama. Upravo početkom tjedna hotelijeri bi trebali početi pojedinačne pregovore s poslovnim bankama o reprogramiranju dugova po tim kreditima.
