Nakon što se u medijima pojavio slučaj iz jedne zagrebačke osnovne škole u kojoj se dio roditelja požalio na to što se svakog ponedjeljka na početku nastave pušta hrvatska himna, stižu reakcije iz svih političkih krugova.
Pravobraniteljica za djecu kratko je prokomentirala slučaj rekavši kako nema zapreka za izvođenjem himne svakog ponedjeljka, iako je uobičajeno da se ona izvodi povodom svečanosti, a iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su Indexu odgovorili kako se ministrica s takvim slučajem još nije susrela te da će ispitati opravdanost takvog postupka.
No, i u Europi postoji sličan primjer. Francuska od ovoga tjedna provodi zakon prema kojem se u svim vrtićima i školama uvodi obveza isticanja zastava Francuske i EU, riječi himne i slogan "sloboda, jednakost, bratstvo" u svim učionicama. Tu ideju podržao je i predsjednik Emmanuel Macron, no ljevica smatra kako to vodi k nacionalizmu i smatra da je dovoljno to što su zastave izvješene ispred škola.
Već obvezno isticanje zastave i grba
U Hrvatskoj je obvezno isticanje zastave na zgradama državnih tijela. Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak tvrdi kako su sukladno zakonu "u svim učionicama istaknuti su grb RH, a ističu se i zastave u školskim ustanovama. Prvoga dana nastave u svim školama održavaju se priredbe za učenike prvih razreda na kojima se izvodi i himna RH, a istaknuta je i zastava." Dodaje kako simboli neće pridonijeti jačanju domoljublja, već je to potrebno stvarati kroz odgoj i obrazovanje.
Željko Stipić iz Sindikata Preporod smatra kako "nacionalna simbolika i kakvoća domoljublja ne moraju biti u korelaciji, što nam pokazuje i primjer bivše države." Za razliku od Stipića na pitanje bi li podržali prijedlog sličan francuskome nisu odgovorili iz Sindikata učitelja Hrvatske i NSZSSH, kao ni iz HDZ-a, GLAS-a, Stranke rada i solidarnosti i Živog zida.
Domoljublje nije u simbolima
No, zato su Večernjem odgovorili čelnici ostalih parlamentarnih stranaka. U HNS-u smatraju kako "se vlastitu zemlju voli najprije očuvanjem okoliša, poštovanjem zakona, plaćanjem poreza, solidarnošću prema drugim generacijama, tolerancijom prema drugom i drugačijem, marljivim radom, pristojnošću, znanjem i idejama, a tek onda isticanjem simbola." Sličnog je razmišljanja i Boris Miletić iz IDS-a koji upozorava kako "smo svjedoci zlouporabe domoljublja i pretvaranja zdravog patriotizma u agresivni nacionalizam" te tvrdi kako bi zbog toga bio protiv himni u školama.
HSS-ovac Krešo Beljak je također protiv te ideje, odgovarajući gotovo identično kao HNS-ovci i Miletić na definiciju "pravog domoljublja". Smatra "da ta vrsta 'ispiranja mozga' kod nas može biti samo kontraproduktivna, kao što se već pokazalo na primjeru višedesetljetnog forsiranja jugoslavenstva i titoizma u školama." Šef SDP-a Davor Bernardić smatra da djeca imaju dovoljno prilike naučiti sve o zastavi, grbu i himni te dodaje kako je "potrebno uvesti građanski odgoj kako bismo djecu učili njihovim pravima i odgovornostima u društvu te kritičkom razmišljanju."
Jačanje ustavnog patriotizma
O ideji dodavanja himne kao obveznog nacionalnog simbola u školama najopširnije je odgovorio predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.
"“SDSS smatra, i to je više puta isticao i ističe, da je Hrvatskoj potrebno jačanje ustavnog patriotizma i to kako hrvatskih tako i europskih ustavnih vrijednosti i normi. To znači jednakosti među građanima i njih pred zakonom, tolerancija razlika po bilo kojoj osnovi, društvena solidarnost i pravednost kao uvjeti za stvaranje neizrabljivačkog mentaliteta i stanja društvenih odnosa. Na kraju, to znači borba za više jednakosti hrvatske u odnosu na druge nacije kako u ekonomskom tako i u političkom smislu. A što se tiče jačanja nacionalnih osjećaja pripadnosti, mi smo u protekle tri desetljeća toga imali i imamo mnogo, mnogo više od ustavnog patriotizma. Zato mislimo da je za Hrvatsku važnije da prođemo ono što je Francuska prošla od Francuske revolucije naovamo u izgradnji Republike slobodnih, jednakih i u ustavnom bratstvu ujedinjenih umjesto što razgrađujemo Republiku koju još nismo ni dovršili”, obrazložio je Pupovac.
Božo Petrov iz Mosta poslao je šturi odgovor kako podržava prijedlog: "Grb, zastava i himna Republike Hrvatske trebali bi biti istaknuti u učionicama i u javnim prostorima. Time se iskazuje poštovanje prema ljudima koji su našu domovinu stvarali i gradi pozitivan odnos prema njoj."
