Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

STO VOJSKI, JEDAN RAT

TOTALNI KAOS U ZEMLJI KOJA SE RASPADA: Tko se sve i na čijoj strani bori u Siriji?!

Situacija u Siriji nije ni malo jednostavna za razumijeti. Teško je razumiju i oni koji iz nje bježe i koji su u njoj živjeli, ali i oni koji ondje još žive. Ljudi su podijeljeni na toliko strana i vojski (paravojski) koliko ih ima. A ima ih puno! Dodamo li im i vanjske saveznike, ima ih itekako puno. Prošloga tjedna u sukob, koji je počeo još 2011., uključila se i Rusija stavši na stranu režima Bašara Al Asada.

 

Broj vojnika u sirijskoj vojsci koja je na početku sukoba u borbenim postrojbama imala 300.000 ljudi, do danas se prepolovio zbog pogibije, dezertiranja i nediscipline. Skupina Islamska država (IS), Kurdi, umjereni pobunjenici, islamisti i Fronta al Nusra, sirijski ogranak Al Kaide, oteli su joj dvije trećine teritorija. No područje koje danas kontrolira strateški je važno jer obuhvaća Damask, Homs i Hamu u središtu zemlje, obalu i dio Alepa, na kojim područjima živi 50 posto još prisutnog stanovništva Sirije.

Prorežimske milicije imaju oko 150 do 200.000 ljudi, a glavna među njima je Snaga za nacionalnu obranu. Uz mnoštvo domaćih milicija tu su i one iz Libanona, Irana, Iraka i Afganistana. Najvažnija je milicija libanonskog Hezbolaha koja po procjeni stručnjaka broji između 5.000 i 8.000 ljudi.

Svima njima 30. rujna odlučila je pomoći i saveznica Rusija. Izvodeći zračne udare dosad je, prema podacima Moskve, pogodila 112 meta. S brodova u sastavu njezine Kaspijske flote ispaljivane su i krstareće rakete. Posljednjih tjedana Rusija je sve više prisutna u Siriji, gdje je u zračnoj luci u Latakiji uspostavila svoju zrakoplovnu bazu i kamo je dopremila pedesetak borbenih zrakoplova i helikoptera, sustava za zračnu obranu i modernu opremu, koje je dio prepustila režimu. Prema ruskim glasilima, poslano je 1.700 vojnika kao pojačanje.

Pomoć vojsci je poslao i Iran koji je Siriji glavni regionalni saveznik. Iran osigurava i vojne savjetnike te gospodarsku pomoć.

Pobunjenici i Fronta al Nusra

Jedna od glavnih pobunjeničkih skupina u zemlji je Ahrar al Šam, koju prema mišljenju stručnjaka finaciraju Turska i zemlje Perzijskog zaljeva. Djeluje uglavnom na sjeveru i u okolici Damaska. Bliska salafistima, 2015. se Zapadu pokušala predstaviti kao umjerena.

Fronta al Nusra je, pak, sirijski ogranak Al Kaide i nakon IS-a je najvažnija džihadistička skupina u toj zemlji. Vođa joj je Abu Mohamad al Džolani, a Washington ju je uvrstio na popis terorističkih skupina. Sklopila je savez s pobunjeničkim skupinama u pokrajinama Idlebu i Alepu. Prisutna je i blizu Damaska i na jugu zemlje. Te dvije skupine zajedno s manje važnim skupinama dio su “Osvajačke vojske” osnovane 2015. Također se vjeruje da ih financiraju zemlje Perzijskog zaljeva. Sirijsku vojsku potisnula je iz gotovo čitave pokrajine Idleba.

U okolici Damska postoji još, pak, i pobunjenička skupina Džajš al islam, a na jugu djeluje i Južna fronta koja okuplja neislamističke oružane skupine.

Skupina Islamska država

Najbolje organizirana skupina, najbogatija i najzloglasnija zbog svojih zločina, nakon ulaska u sukob 2013. osvojila je polovicu sirijskog teritorija. Riječ je o Islamskoj državi čiji je vođa Abu Bakr al Bagdadi. Ima desetke tisuća ljudi i bori se protiv režima, Al Nusre, drugih pobunjenika i Kurda. U lipnju 2014. IS je proglasio “kalifat” na osvojenom području u Siriji i u susjednom Iraku. Gotovo 30.000 stranih džihadista ušlo je u te dvije zemlje od 2011., većinom u sastavu IS-a, navode američke obavještajne službe.

Čiji su Kurdi?

Kurdi su uglavnom prisutni na sjeveru i na sjeveroistoku, sami brane svoja područja nakon povlačenja vojske iz tog dijela zemlje. Uz potporu međunarodne koalicije pokušavaju potisnuti IS iz nekih svojih gradova.

Međunarodna koalicija

Zbog IS-ovih zločina Sjedinjene Države i arapske zemlje pokrenule su u rujnu 2014. zračne udare na džihadiste te skupine, ali ih dosad nisu uspjele neutralizirati. Koaliciji se pridružilo više zapadnih zemalja, među kojima Velika Britanija i Francuska.

Povratak na Net.hr