Po čemu ste bolji kandidat za Europski parlament od drugih kandidata? Zelena politička opcija je, po meni, bolja jer su zeleni u EP-u četvrta opcija po snazi. Jedini temeljito preispituju postojeći politički model, suprotstavljaju se rasprodaji prirodnih dobara i zalažu se aktivno za tip održivog razvoja koji bi proizveo na milijune "zelenih" radnih mjesta. Takva razvojna politika je po meni najperspektivnija i za Hrvatsku kojoj prijete dvije stvari: rasprodaja prirodnih resursa i loše korištenje europskih razvojnih fondova. Da bismo što bolje na to odgovorili, mislim da nam je presudna suradnja sa zelenima u EP-u.
Što smatrate protivljenjem zelenih dominantnom političkom i financijskom modelu u Europi? Moram priznati da reforma financijskog sustava nije područje kojim se aktivno bavim, ali svakom je laiku jasno da su etablirane političke stranke postale servisi kapitala fokusiranog na kratkoročni profit, bile lijeve ili desne. Neophodno je da se građani zato politički organiziraju kako bi politici vratili funkciju služenja javnom interesu.
http://www.youtube.com/embed/2VtSjFHBnyM Snimio i montirao Franjo Tot
Tehnike kojima će se provesti reforme bankarskog i ekonomskog sustava moraju se osmisliti kroz javnu raspravu i stručni dijalog. Europski zeleni veliku pažnju posvećuju borbi za transparentnost bankarskog sustava, kao ključne poluge za anticipiranje dugoročnih razvojnih opcija, a ne samo kratkoročnog profita.
O kojim 'zelenim' radnim mjestima govorite? Puno se govori o potencijalima ekološke poljoprivrede i ekoturizma za otvaranje radnih mjesta, no ja bih se okrenuo grani koja je manje poznata, a može otvoriti ne desetke, nego stotine tisuća radnih mjesta. Samo u sedmogodišnjem ciklusu korištenja europskih fondova, moglo bi se osigurati na desetke tisuća radnih mjesta. Radi se o energetskom zadrugarstvu. Korištenje obnovljivih izvora energije postaje sve isplativije, a omogućuje da se ljudi na lokalnoj razini samoorganiziraju i koriste te izvore. Zajednički mogu investirati u te projekte i osigurati ne samo radna mjesta, nego i zaradu koja bi ostala lokalnoj zajednici. Energetski je sektor specifičan jer ne moramo otvarati nikakva tržišta i boriti se za njih. Mi smo tržište – i u ovom trenutku se pokrivamo uvozom skupe i prljave energije čekajući na domaću proizvodnju.
Mi već imamo loše posljedice europskog kapitala, koji pokušava privatizirati banke i ostalo, iskoristiti tržište, dakle, sve negativne posljedice sudjelovanja u europskoj ekonomiji. Nemam iluzija o tome da je Europa super i da tamo teku med i mlijeko, ali mi se čini nelogično da se odreknemo pozitivnih posljedica sudjelovanja u ekonomskoj i političkoj zajednici. A to su korištenje razvojnih fondova i sudjelovanje u donošenju zakona.
Govorite o solarnoj i energiji vjetra?
Da, ali pogotovo o biomasi, koja daje izvanredne mogućnosti za investiranje i u našoj poljoprivredi, ali i šansu Hrvatskoj da se uskladi s europskim zakonodavstvom i da se otvore radna mjesta. Jako je važno da zelena politička opcija bude zastupljena u EP-u jer daje mogućnost utjecaja i nadzora nad trošenjem tih sredstava na razvojne projekte.
Je li Slavonija oštećena smještanjem u statističku regiju zajedno sa Zagrebom kad su u pitanju razvojni fondovi? Da. Apsolutni je prioritet pronalazak najboljeg načina za razvoj ruralnih krajeva, koji su posljednjih 20 godina vidno zaostajali za centralom, i Slavonije i Dalmacije. Mi kao društvo ne smijemo dopustiti povećavanje razlika između Zagreba i ostalih dijelova zemlje.
Spomenuli ste i rasprodaju prirodnih dobara kojima se zeleni u Europi protive. Što nam u tom kontekstu možete reći o smjernicama Europske komisije za dodjeljivanje koncesija uslužnih djelatnosti, koje su izazvale veliku buku u Njemačkoj, prvenstveno zbog pritiska na lokalnu samoupravu da privatizira gradske vodovode? To vodi i privatizaciji usluga, čak i u zdravstvu i školstvu. Tu moramo slijediti primjer skandinavskih zemalja, koje čvrsto stoje protiv privatizacije prirodnih resursa i infrastrukture, tako i kritično važnih uslužnih sektora. To je bitka koja se vodi u Europi i ne treba biti defetist, misliti da ovaj podivljali kapitalizam ruši sve pred sobom i da nema mogućnosti zaustavljanja tog napada privatizacije.
http://www.youtube.com/embed/d_oIrK1VRbo Snimio i montirao Franjo Tot
Vidi se da je ovaj model u dubokoj krizi i da je potpuno izgubio podršku u javnosti. Da je netko prije desetak godina rekao da je tržišni kapitalizam promašeni razvojni model, bio bi smatran redikulom. Danas je to normalna fraza, koju govori dobar dio političkog spektra. Jedino je pitanje kako osigurati korjenitu transformaciju.
Zašto bi EK radio ovu vrstu pritiska ako su se privatizacije tog tipa, pogotovo kad su vodovodi u pitanju, pokazale pogrešnima? Pa nisu samo naše velike stranke servis kapitala primarno zainteresiranog za kratkoročni profit. To je slučaj i s EK. Ne bih htio da se to što mi smatramo izuzetno važnim ulazak u parlament i sudjelovanje u toj politici tumači kao da mi mislimo da su europska administracija i politika nešto sjajno. Postoji ozbiljan demokratski deficit u EU-u i jasna situacija da je EK pod prevelikim utjecajem kapitala i brzog profita. Zato je EP važan jer je jedini kontrolni mehanizam koji radi na tome da se politika vrati u službu javnog interesa, a ne generiranja profita.
Svejedno se može naići na shvaćanje da EP u odnosu na EK funkcionira kao naš Sabor u odnosu na Vladu – služi dizanju ruku za unaprijed poznate odluke. Da, ali treba prepoznati da je EK usvojio vrlo progresivne ciljeve europske politike. Ono što su aktivisti i znanstvenici zvali održivim razvojem prije 20 godina, postalo je službenom razvojnom politikom EK, koja je pronašla nišu da bude naprednija od većine vlada nacionalnih zemalja članica. Naravno, još uvijek postoji veliki jaz između ciljeva i onoga što se provodi u praksi. Zato se moramo angažirati aktivno, sudjelovati i pomoći našim saveznicima istih vrednota širom Europe, što će dugoročno biti korisno za nas.
Pa nisu samo naše velike stranke servis kapitala primarno zainteresiranog za kratkoročni profit. To je slučaj i s EK. Ne bih htio da se to što mi smatramo izuzetno važnim ulazak u parlament i sudjelovanje u toj politici tumači kao da mi mislimo da su europska administracija i politika nešto sjajno. Postoji ozbiljan demokratski deficit u EU-u i jasna situacija da je EK pod prevelikim utjecajem kapitala i brzog profita. Zelena akcija bavila se dosta Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, što se s tim događa? Ne bih previše komentirao rad udruge iz koje dolazim, no privatizacija prirodnih resursa je nešto čemu se moramo oduprijeti. Što se tog zakona tiče, mislim da je važno naći mehanizam kojim će se zaobići evidentna korupcija na lokalnoj razini, a da to opet ne ide u smjeru korupcije na nacionalnoj razini, koja je još i veća i bezumnija, kroz zabranu odlučivanja na lokalnoj razini.
Što bi taj mehanizam bio? Jačanje uloge javnosti i medija u donošenju odluka. Transparentnost i transparentnost. Imat ćemo procedure i korupcija će se početi obuzdavati kad se donošenje odluka o redistribuciji lokalnih resursa ne bude događalo bez sudjelovanja javnosti. Javnost mora imati uvid kad stranke resurse dijele članovima ili rođacima.
Dubrovčani su se snažno uključili u javnu raspravu o Srđu, a vidimo da se vlasti trude to zaobići, pa sad imamo i to da umjesto protivnika golfa Veljka Ostojića, na mjestu ministra turizma imamo zagovornika Darka Lorencina. Povezujete li to sa Srđem? Ne mogu govoriti je li njegova smjena bila predizborna kombinatorika ili konkretan projekt, financijski interes ili Srđ, no vidi se da se ova vlast ponaša nevjerojatno nepametno i bez osjećaja ako smo stvarno došli do toga da lokalna zajednica nema pravo odlučivati o svojim razvojnim opcijama. Vjerujem ipak da će se građani izboriti za svoje stavove.
Vidjeli smo da ministrica kulture govori da Srđ uopće nije atraktivan, pa tužbu investitora, koja, navodno, visi nad glavama Dubrovčana... To je čista manipulacija jer tvrditi da investitor ima pravo na odštetu nakon referenduma jednostavno nije istina.
Kako kroz EP planirate unaprijediti sudjelovanje građana u vlasti? Kod nas uopće nema političara koji to promoviraju. Velike stranke se tako bahato ponašaju prema javnosti i bez kriterija izvrću svoja obećanja. Da se samo netko krene aktivirati na tom polju, mislim da bi to proizvelo lavinu. Trebamo samo pokazati kakvi uspješni primjeri postoje u Europi, a moramo se sjetiti da smo i mi imali praksu sudjelovanja javnosti u donošenju odluka. Doduše, kroz bizaran socijalistički model, ali to nam nije nepoznanica.
Zalažete li se za snižavanje praga za raspisivanje referenduma? Svakako. Udruge su napravile sjajnu analizu i dokazale da je postojeća procedura nedemokratska.
Zeleni se zalažu i za Europu bez GMO-a. Kako se mi držimo po tom pitanju? Spadamo među progresivnije zemlje po tom pitanju u Europi, odnosno restriktivnije prema širenju GMO-a u okoliš. Manje-više su i sve vlade pokušale pogodovati velikim kompanijama kojima je to u interesu, no čim to završi u javnosti, nijedna se politika ne usudi stati u obranu GMO-a jer bi to značilo da su protiv enormne većine stanovništva. Ponašanje naših vlada može se nazvati kompromiserstvom.
Kako mislite suzbiti stereotipe o europarlamentarcima koji samo gledaju kako bi se uhljebili u EP-u? Polovinu plaće davat ću udruzi u kojoj sam dosad radio, a ona će poticati zaštitu okoliša i održivi razvoj. S druge strane, bilo bi nepravedno da zastupnici iz bogatijih zemalja imaju veće plaće od onih iz siromašnijih članica. Moramo se uklopiti u taj europski prosjek, koji se iz naše perspektive čini kao bezobrazno visoka plaća. Svaki zastupnik ima slobodu da sa svojom plaćom čini što želi.
S obzirom da Hrvatska sada bira zastupnike na samo godinu dana, nakon čega idu novi izbori za EP, smatrate li da je populizam govoriti da su se trebali poklopiti s lokalnim? Meni se čini da bi to bilo manje zlo. Ne mislim da bi to bilo dobro, ali možda je trebalo čekati jesen ili odraditi ovu godinu s promatračima. Mislim da su Rumunjska i Bugarska u Uniji imale i dulje razdoblje s promatračima. Ovo je nesretno rješenje i čini mi se da je namjerno tako odlučeno da bi izlaznost bila manja i da bi rezultati prvenstveno bili rezultati izlaska vjernih birača velikih stranaka.
Vidi se da se ova vlast ponaša nevjerojatno nepametno i bez osjećaja ako smo stvarno došli do toga da lokalna zajednica nema pravo odlučivati o svojim razvojnim opcijama. Vjerujem ipak da će se građani izboriti za svoje stavove.Zelenima diljem Europe, prvenstveno tu mislim na Njemačku, koja ima dulju tradiciju na tom području, prigovaraju da su i previše mainstream. Da, oni jesu postali politički mainstream, imaju čak i ministra vanjskih poslova, od toga ne treba bježati. Naravno da ima kritika u smislu očekivanja – kriza je dosegla takve razmjere da su građani jako frustrirani politikom, taj mainstream ne nudi ni približno kvalitetne odgovore koji bi nam ulijevali nadu u smisleni smjer razvoja. Time što su postali dio mainstreama, naravno da su u očima javnosti postali preblagi. Ali za naše prilike, to je vrlo sofisticirana razina rasprave i za naš jaz između razvojnih potreba i onoga što nam velike stranke (ne)daju, zeleni su fantastična opcija, koja znatno može pridonijeti pomaku u kvaliteti razvoja Hrvatske.
Kako tumačite tu političku nezrelost zelenih kad su u aktivističkoj sferi prilično poznati, pa može se reći i uspješni? Europska iskustva kažu da su kvalitetne zelene stranke nastale iz jakog civilnog sektora. Hrvatska ide svojim logičnim slijedom razvoja tog civilnog sektora, koji će onda, nadam se i vjerujem, iznjedriti kvalitetnu opciju koja će dijeliti zelene vrednote. Dostigli smo razinu da javnost ima visoko povjerenje u građanske inicijative. Usporedimo li se s drugim zemljama, tu stojimo dobro. S druge strane, imamo sedam ili osam zelenih stranaka koje se još nisu uspjele ozbiljnije profilirati i djeluju uglavnom na lokalnoj razini, bez kapaciteta za kvalitetno djelovanje na nacionalnoj razini.
Zanimljivo je da, bez obzira na skromne rezultate zelenih, kad zeleni izlaze ujedinjeni, kao sada za EP kad su ujedinjene četiri stranke, bez prevelikog problema prelaze izborni prag. Postoji evidentan potencijal da mogu postati ozbiljan akter i participirati u arenama političkog odlučivanja. Zanimljivo je i da smo mi na razini Grada Zagreba dobivali oko 1,5 posto, dok smo na izborima za mjesne odbore uglavnom prelazili prag. Kad bismo uspjeli na izborima za Europarlament, vjerojatno bismo mogli postati akter koji može prijeći prag na nacionalnoj razini.
Unatoč svim zamjerkama Europskoj uniji, vi ste ostali eurofil. Mi već imamo loše posljedice europskog kapitala, koji pokušava privatizirati banke i ostalo, iskoristiti tržište, dakle, sve negativne posljedice sudjelovanja u europskoj ekonomiji. Nemam iluzija o tome da je Europa super i da tamo teku med i mlijeko, ali mi se čini nelogično da se odreknemo pozitivnih posljedica sudjelovanja u ekonomskoj i političkoj zajednici. A to su korištenje razvojnih fondova i sudjelovanje u donošenju zakona.
Vidite li gdje biste se mogli angažirati unutar EP-a već u idućih godinu dana? Bavim se energetikom i klimatskim promjenama praktički cijeli svoj aktivni život. Trenutačno se raspravlja o ciljevima Unije da bi se smanjila emisija ugljičnog dioksida do 2030. godine i korištenju obnovljivih izvora energije. To je iznimno važno za Hrvatsku jer smo bogati obnovljivim izvorima, a siromašni fosilnim gorivima. Svaki glas u EP-u će biti važan i brojat se.
Budući da je Hrvatska poprilično upropastila svoju industriju u odnosu na baznu 1990. godinu za Sporazum iz Kyota, pretpostavljam da smo tu u plusu, dok neke zemlje koje zagađuju više nisu. Ipak, znamo jako malo o trgovanju kvotama ugljičnog dioksida prema Kyotu. To je vrlo široka tema da bismo sad ulazili u njenu dubinu. No, mogu vam reći da se trenutačno događa tehnološka revolucija u solarnom sektoru i to više ne tvrdi Greenpeace, nego Deutsche Bank, koji navodi da je struja iz solara isplativa u Italiji. Ovi mehanizmi koji su trebali dovesti do male redukcije stakleničkih plinova u percepciji da su fosilna goriva jeftinija od alternativnih izvora će za koju godinu biti zastarjeli. Imat ćemo sasvim drugačiju situaciju.
Te sheme, olakšice i trgovanja će biti sitna mešetarenja u odnosu na val koji će pomesti energetiku kakvu danas poznajemo. Ono što se dogodilo u telekomunikaciji pojavom mobilne tehnologije, to se događa u energetskom sektoru. Hrvatska ne bi trebala imati prevelike probleme oko emisije stakleničkih plinova, jedino je problem što se ne okrećemo dovoljno obnovljivim izvorima, nego se ide na projekte poput termoelektrana na ugljen, kao što je Plomin 3.
Za kraj jedno pitanje vođeno zdravoseljačkom logikom – ako nam prijeti globalno zagrijavanje, zašto ovih dana pada snijeg? Globalno zagrijavanje je naziv za fenomen koji se sve više manifestira – to je zatopljenje na globalnoj razini, ali na lokalnoj se može pojaviti i kao zahlađenje. To što smo navikli na blaže zime i manje snijega, znači da ovo moramo prihvatiti kao upozorenje da ne možemo nastaviti upumpavati u atmosferu Zemlje dodatni ugljični dioksid i misliti da tu neće biti problema. Srećom, tehnologije dobivanja energije iz obnovljivih izvora su se toliko razvile da nam pružaju šansu za ozbiljan zaokret, pogotovo Hrvatskoj, koja to može iskoristiti i za svoj gospodarski razvoj.
O kontaktima s europskim zelenima... Surađujem s njima još od konferencije Global Greens u Australiji 2001., no to su bile sporadične suradnje. One ne mogu zamijeniti ozbiljnu artikuliranu zelenu opciju u Hrvatskoj, koja bi bila predstavljena u EP-u i bila u stanju uspostaviti kontinuirane oblike suradnje, ne samo na općeeuropskim, okolišnim i razvojnim pitanjima, nego i našim specifičnim problemima, poput Srđa, Slavonskog Broda, Plomina 3.
O zbližavanju zelenih u Zagrebu s novom strankom Za grad, koja je proizašla iz Sindikata biciklista... Zagreb vapi za novim političkim opcijama i razbijanjem ove bolesne situacije u Zagrebu. Nadam se da ima dovoljno vremena da se okupe snage koje će dati daha i duha ovom gradu.
O anketama koje 'cementiraju' situaciju – SDP u Skupštini, a Bandić u Poglavarstvu Zagreba... To bi bilo porazno za Grad Zagreb.
O rješenju za Jakuševac i stanarima koji su kupovali stanove u novogradnji u blizini vjerujući da će se Jakuševac sanirati... Ako je netko tamo kupovao nekretnine vjerujući obećanjima naših političara, upuštao se u vrlo rizičnu operaciju. Otpad u Zagrebu je nemoguće riješiti bezbolno i pozitivno mi je što je poduzeće Čistoća prepoznalo da je izgradnja spalionice neisplativa, te da treba raditi na reciklaži i odvajanju. Što se tiče Jakuševca, lokalnu zajednicu se ne smije ni na što siliti – treba vidjeti koje je njima rješenje prihvatljivo i na koji rok.
O efektima Unije po pitanju zbrinjavanja otpada... Moramo se što prije uključiti u mehanizme prekogranične kontrole prometa opasnim otpadom i izbjeći situacije da postanemo deponij tog otpada ili mjesto na kojem se prljave tehnologije mogu primjenjivati zbog nedostatka nadzora. Ako je išta ojačalo u novim članicama Unije u istočnoj Europi, to su inspekcijske službe vezane za zaštitu okoliša, a nama to treba jer kod nas postoji korupcija i slab inspekcijski nadzor.
