Hrvatski državljanin Mario Tadić (59), osuđen u petak u Boliviji na pet godina i deset mjeseci zatvora za pripremanje vojnog ustanka protiv režima predsjednika Eve Moralesa, bit će pušten na slobodu jer u pritvoru od 2009. godine, izjavio je njegov odvjetnik.
"Potrebna je još samo sudska formalnost i bit će na slobodi", rekao je odvjetnik Gianni Prado Herrera. To isto vrijedi i za drugog njegovog klijenta Mađara Eloda Tóásóa (34) kojeg je sud u La Pazu, glavnom gradu Bolivije, također osudio na zatvorsku kaznu od pet godina i deset mjeseci.
“Oni su tu kaznu već izdržali u pritvoru”, istaknuo je Prado Herrera.
Tadić je osuđen zbog regrutiranja ustanika, a Tóásó za pružanje informatičke podrške.
Obojica su ranije negirala krivnju, no u petak su priznali sudjelovanje u “vojnom ustanku protiv sigurnosti države i pokušaju odcjepljenja dijela teritorija”.
“Prihvaćamo krivnju da bi smo konačno odavde izašli slobodni”, izjavio je Tadić napomenuvši da je slučaj bio ispolitiziran.
Tadić je u gradu Santa Cruz uhićen u noći 16.travnja 2009. nakon što je u hotelu Las Americas, u središtu grada, preživio napad specijalne policije.
U akciji su ubijena tri europska državljanina - vođa skupine Eduardo Rósza Flores “Chico”, bolivijsko-mađarskih korijena i sudionik Domovinskog rata u Hrvatskoj, te Mađar Árpád Magyarosi i Irac Michael Dwyer.
Punim imenom Mario Francisco Tadić Astorga, hrvatski dragovoljac koji ima i bolivijsko državljanstvo, i Mađar Tóásó jedini su preživjeli.
Grupa je eliminirana pod sumnjom da je došla u Santra Cruz pomoći odcjepljenju istoimene bogate pokrajine na istoku Bolivije. Među optužbama se spominjalo i pripremanje atentata na predsjednika Evu Moralesa (55).
Delegacija Europske unije kontaktirala je vlasti u Boliviji oko kršenja ljudskih prava Marija Tadića u zatvoru, rekao je Davor Ivo Stier (43), zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu koji je krajem 2013. lansirao europsku rezoluciju za poštenim suđenjem Tadiću.
“Nismo namjeravali intervenirati u sudski postupak, poštujući suverenitet Bolivije, no bilo je neophodno inzistirati na poštivanju njihovih ljudskih prava jer su tijela Ujedinjenih naroda upozorila na nepravilnosti”, rekao je Stier u telefonskom razgovoru za Hinu.
Ujedinjeni narodi su mišljenjem Radne skupine za arbitrarna uhićenja ustanovili kako je Bolivija prekršila Opću deklaraciju o ljudskim pravima.
Stier je s mađarskim kolegom iz Europske pučke stranke Kinge Galom uputio 2013. godine inicijativu za trenutnim puštanjem na slobodu Tadića i Tóásóa jer su bili četiri i pol godine zadržani u pritvoru bez suđenja, što je protivno bolivijskom zakonu. Obojica pritvorenika tvrdila su da ih ondje muče. Rezoluciju parlamenta o poštenom suđenju podržale su sve političke stranke osim krajnje ljevice.
Nakon Stierove i Galove intervencije reagirala je Delegacija EU-a u Boliviji zatraživši od vlasti pošteno suđenje i poštivanje prava zatvorenika Tadića i Tóásóa.
“Hrvatska uvijek mora inzistirati na poštivanju prava svojih državljana i pravična suđenja”, naglasio je Stier.
Evo Morales je lani treći put zaredom pobijedio na izborima te bi trebao biti predsjednik do 2019. godine.
“Treba suditi onima koji pozivaju na nezavisnost. Unatoč razlikama u našim socijalnim i kulturnim programima bolivijski narod mora ostati ujedinjen”, izjavio je u petak.
Ljevičar Morales, prvi indijanski predsjednik, na vlast je došao 2005. a tenzije između njega i regionalne vlasti Santa Cruza uslijedile su zbog nacionalizacije energetskog sektora i podjele zemlje siromašnom indijanskom stanovništvu.
Političari u Santa Cruzu, većinom europskog porijekla, predvođeni liderom hrvatskih korijena Brankom Marinkovićem odgovorili su zahtjevom za autonomijom. Grupa stranaca trebala je obučiti i organizirati lokalno stanovništvo u slučaju prisilnog oduzimanja imovine.
