Vatrena stihija koja već dulje vremena hara nesumnjivo je globalna ekološka katastrofa zbog toga jer najveća svjetdska prašuma regulira dio tokova ugljika i vode, ali i utječe na klimu. No, u svoj zabrinutosti iskazanoj na društvenim mrežama, pojavile su se dezinformacije koje se masovno šire javnošću. Mediji, javne ličnosti i svjetski čelnici propagirali su tvrdnju da amazonska prašuma stvara više od 20 posto kisika na našem planetu.
“Naša kuća je u plamenu. Doslovno. Gori Amazonija, pluća našeg planeta koja proizvode 20 posto kisika. To je međunarodna kriza. Članice G7, vidimo se za dva dana kada ćemo razgovarati o tom problemu”, napisao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na Twitteru.
To je nemoguće
Iako je imao dobru namjeru, izrekao je neistinu. Naime, znanstvenici upozoravaju kako je nemoguće da Amazona sama proizvede toliko kisika. Smatraju kako, od svih problema koje požari uzrokuju, čovječanstvo najmanje treba brinuti o nedostatku kisika.
"Brojka od 20 posto je previsoka. Točan broj bliži je šest posto, prema Jonu Foleyu... Pa čak i to je pogrešno, jer razina kisika zapravo ne bi pala za šest posto da smo posjekli Amazonu", na Twitteru je komentirao Michael E. Mann, jedan od najpoznatijih svjetskih klimatologa.
Disanje troši kisik
Iako šume stvaraju puno kisika fotosintezom, velik dio se troši disanjem živih organizama, ponajviše niza insekata, gljivica i bakterija koji se hrane biljnim tvarima i razgrađuju ih. Čak i mikroskopski malen fitoplankton, koji živi u svjetskim oceanima, stvara ogromne količine kisika fotosintezom. No, opet, većina toga u morskoj biosferi služi za disanje, što rezultira gotovo nultom razinom preostalog kisika, piše IFL Science.
Atmosfera se milijunima godina sastojala od 20,95 posto udjela kisika. Zapravo ukupna količina kisika za disanje ostala nepromijenjena ljudskim korištenjem tla u vremenskom okviru postojanja čovječanstva, no na nju više utječu velike geološke promjene.
Eliminacija lažnih vijesti
"Čak i kada bi sva organska tvar na Zemlji bila spaljena odjednom, potrošilo bi se manje od jedan posto svjetskog kisika. U zraku ima dovoljno kisika koji traje milijunima godina, a količinu određuje geologija, a ne upotreba zemlje", u članku za The Conversation zaključio je Scott Denning, profesor atmosferskih znanosti na Sveučilištu Colorado State.
Stoga je važno pozabaviti se netočnim podacima i osigurati da se problem ne zanemari ili negira. Brazilski predsjednik Jair Bolosnaro negirao je međunarodnu zabrinutost zbog požara u Amazoni rekavši kako se radi o kampanji punoj dezinformacija koju šire stare kolonijalne svjetske sile. Ako se pogreške, poput ove od 20 posto izgubljenog kisika ne provjere, oni koji govore o "lažnim vijestima" mogli bi biti u pravu.
