Stotine novih požara nastavljaju pustošiti amazonsku prašumu u trenutku dok raste međunarodni pritisak na brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara da zaustavi unuštenje najveće prašume na svijetu. Sudbina Amazonije je i u fokusu summita G7 koji se ovog vikenda održava u francuskome Biarritzu. Prema posljednjim službenim podacima, od siječnja je u Amazoniji zabilježeno 78.383 požara, što je rekord.
Klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda, Krešimir Pandžić je u emisiji RTL Danas istaknuo kako su požari samo jedan od načina smanjenja šumskih površina. Drugi je način krčenje šuma i sječa stabala. Dodao je kako je uzrok požara diljem Amazonije upravo deforestacija, uz sušu koja će se nastaviti i u rujnu. Sve to dovodi do gubitka biološke raznolikosti zbog postojećih klimatskih promjena.
"Ovi veliki požari dovest će do toga da će šume sve manje moći spremati ugljikov dioksid iz atmosfere, uključujući i onaj koji uzrokuje čovjek svojim disanjem i samim životom na Zemlji", napominje Pandžić.
Ugroženo pola milijarde ljudi
Prema nekim pokazateljima, ugroženo je pola milijarde ljudi, a neposredno i cijeli svijet. Na pitanje možemo li govoriti o ovom slučaju kao o međunarodnoj ekološkoj krizi, Pandžić kaže kako se radi o iznimnom slučaju. Naime, požari su povezani s vremenskim neprilikama na području Amazonije, gdje postoje vlažna i sušna razdoblja koja se tijekom godine izmjenjuju.
"Postoji takozvana konvergentna zona u kojoj se stvaraju oborine koje se pomiču za prividnim kretanjem Sunca, od juga prema sjeveru i obrnuto i sad je u tom dijelu kraj vlažne sezone, što je svakako utjecalo na požare na tom području", pojašnjava i dodaje kako vjeruje da će se u sklopu Pariškog sporazuma o posljedicama požara u Amazoniji, ali i diljem svijeta, pobrinuti međunarodna zajednica.
"Svjetski čelnici moraju učiniti više i to će se sigurno dogoditi, za to će se pobrinuti Europska unija koja je predvodnik Pariškog sporazuma kojim se ovaj problem nastoji riješiti, uključujući spašavanje šuma i obnovu", kaže klimatolog.
I klimatske promjene utječu na požare
Kaže kako su klimatske promjene bitno utjecale na povećanje broja požara u svijetu.
"Teško je precizno govoriti ako nema podataka, no očito je da u sušnim sezonama ima više požara. Što se tiče dijela svijeta na kojem se nalazi Amazonija ili u Sibiru za vrijeme ljeta, očito je da velik broj požara koji tamo nastaju ima veze s toplinom, odnosno sušom kada se gorivost materijala povećava, iako i druge okolnosti mogu biti uključene. Preduvjet za požar je svakako visoka temperatura", kaže Pandžić.
Zaključio je kako bi u budućnost mogla biti puno gora, ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere za ublažavanje klimatskih promjena.
