Europski parlament u utorak je raspravljao o rastu neofašističkog nasilja u Europi, a u žustroj debati češki zastupnik u tom je kontekstu spomenuo i Hrvatsku.
"Društvena polarizacija je pojačana. Razgovaramo samo s onima koji se slažu s nama i to potiče podjele u našem društvu", istaknula je u Europskom parlamentu Vera Jourova, povjerenica Europske komisije za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova.
Govoreći o rastu zločina iz mržnje u Europi osvrnula se na nedavna ubojstva migranata u talijanskoj Macerati, nasilnim prosvjedima u Chemnitzu, te rastu antisemitizma u državama poput Francuske, Velike Britanije i Njemačke.
Pojačati borbu protiv ksenofobije
Jourova je na plenarnoj sjednici parlamenta u Strasbourgu poručila kako europsko društvo treba pojačati borbu protiv ksenofobije i rasizma, no da treba govoriti i o uzrocima koji hrane rast mržnje, a to su strah, siromaštvo, nesigurnost i općenita zabrinutost građana.
Ustvrdila je kako tome doprinosi i loš odgovor Europe na migrantsku krizu, kao i teroristički napadi te tehnološka revolucija zbog koje "ljudi više ne razumiju svijet i zato traže više sigurnosti".
Istaknula je kako Komisija predvodi borbu protiv govora mržnje na internetu i da ohrabruje države i tehnološku industriju da pojača svoje inicijative, pozvala je političare da izbjegavaju izjave koje stvaraju podjele, te medije da se opiru sadržaju koji širi mržnju.
Jourova je u završnoj riječi zaključila kako će se "nažalost o toj temi morati pričati i u budućnosti".
Češki zastupnik spomenuo Hrvatsku
Zastupnici su u raspravi upozorili kako je demokracija krhka i kako treba osuditi svako nasilje i mržnju te čuvati temelje Europske unije – toleranciju, slobodu govora ukoliko on ne poziva na nasilje te druga temeljna ljudska prava. Istaknuli su važnost jačanja kvalitetnijeg obrazovanja i osnaživanja medijske pismenosti.
Češki zastupnik StanislavPolčak, pripadnik Europske pučke stranke, u raspravi se dotaknuo Hrvatske, spomenuvši veličanje ustaškog pokreta koje se "čak i pojavilo u izvještaju Vijeća Europe".
"Mislim da snaga ekstremne desnice nije dovoljno jaka da ugrozi Europu, no ako demokratske stranke ne pronađu način opasnost bi mogla rasti", zaključio je Čeh, dodavši kako nasilje dolazi i s krajnje ljevice i da zagovara represivne mjere u borbi protiv tih pojava.
Rasprava je privukla i pripadnike ekstremne desnice, poput finskog Jussija Halla-ahoa, čelnika stranke Finci koji je upozorio da se treba govoriti i o nasilju ljevice i islamskog fundamentalizma.
Za riječ se javio i MarioBorghezio, član vladajuće talijanske Lige, koji je, među ostalim osuđen za podmetanje požara u napadu na migrante.
"Groteskno je čuti kako govorite o opasnosti fašizma toliko nakon kraja Drugog svjetskog rata i građanskih ratova, mora da je to frojdovska stvar", rekao je talijanski ekstremist.
