Gotovo 400 milijuna ljudi u 45 kineskih gradova u djelomičnom je ili potpunom lockdownu zbog stroge politike nulte tolerancije prema koronavirusu. Oni predstavljaju 40 posto, odnosno 7,2 milijuna dolara kineskog godišnjeg BDP-a, prenosi CNN istraživanje Nomura Holdingsa. Stoga analitičari upozoravaju na štetne posljedice po svjetsko gospodarstvo, ali i dodaju da ulagači ne doživljavaju ozbiljno koliko bi posljedice lockdowna zaista mogle biti ozbiljne.
"Globalna tržišta možda još uvijek podcjenjuju utjecaj lockdowna, jer je velika pozornost i dalje usmjerena na rusko-ukrajinski sukob i povećanje stope američkih Federalnih rezervi", naveo je Lu Ting, glavni ekonomist Nomura Holdingsa.
Globalni proizvođači su ugašeni
Od svih lockdowna, najviše bi posljedica mogao ostaviti onaj u 25-milijunskom Šangaju, koji je ujedno i jedno od najvećih kineskih proizvodnih i izvoznih središta. Ondje je lockdown uveden na neodređeno vrijeme, što je izazvalo nestašice hrane, slabljenje zdravstvenog sustava i zatvaranje najveće luke na svijetu.
To, pak, dovodi do propadanja zaliha hrane u kontejnerima, lošije isporuke, ali i zastoja u teretnom zračnom prometu, kao i u cestovnom transportu, koji gotovo više da i ne postoji. Šangaj je generator šest posto kineskog izvoza, a lockdown je značajno umanjio taj postotak i time opteretio opskrbne lance, koji su ionako načeti ranijim valovima pandemije te ratom u Ukrajini. Koliko je situacija kritična govori i činjenica da Sonyjeve, Appleove i Tesline tvornice u gradu i okolici ne rade.
Kinesko Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije poslalo je u Šangaj radnu skupinu sa zadatkom pronalaženja rješenja za nastavak proizvodnje kod 666 tvornica od vitalnog značaja, no teško da će spasiti što se spasiti može.
"Utjecaj na Kinu je velik, a utjecaji na globalno gospodarstvo prilično su značajni. Mislim da nas čeka veća volatilnost i ekonomski i društveni poremećaji barem sljedećih šest mjeseci", rekao je Michael Hirson, voditelj Eurasia Groupa za Kinu i sjeveroistočnu Aziju.
Rizična prilika za SAD
Doduše, dugotrajni lockdowni i prekid proizvodnje diljem Kine idu na ruku nastojanjima američke administracije da smanji ovisnost o kineskim proizvodima i opskrbi. No, to znači i rizik od direktnih ekonomskih posljedica.
Svjetska trgovinska organizacija prošloga je tjedna objavila da bi najgori scenarij, odnosno razdvajanje globalnih gospodarstava, mogao smanjiti stopu dugoročnog globalnog BDP-a za pet posto. U usporedbi s gospodarskom međuovisnošću Kine i SAD-a to se čini malo. Naime, međusobna ulaganja u dionice i obveznice su krajem 2020. dosegla 3,3 bilijuna dolara.
"Ovo su još uvijek vrlo isprepletena gospodarstva. Ta integracija nije nešto što će se lako poništiti jer bi to bilo nevjerojatno skupo za SAD i globalno gospodarstvo", rekao je Hirson.
U prošlotjednom govoru pred Atlantskim vijećem, ministrica financija Janet Yellen rekla je da SAD pomno prate političke i ekonomske veze Kine s Rusijom. "U budućnosti će biti sve teže odvojiti gospodarska pitanja od širih razmatranja nacionalnih interesa, uključujući i nacionalnu sigurnost", rekla je te dodala da bi, uz nadu da se "bipolarni rascjep" između Kine i SAD-a može izbjeći, "na stav svijeta prema Kini i spremnost da prihvati daljnju ekonomsku integraciju mogla utjecati reakcija Kine."
Nikad slabije kinesko gospodarstvo
Kineski odgovor na pandemiju koštat će najmanje 46 milijardi dolara, a to je iznos izgubljene proizvodnje svakog mjeseca. Ukupno bi to značilo pad BDP-a od 3,1 posto, što kineski cilj od 5,5 posto gospodarskog rasta u ovoj godini čini nemogućim. Svjetska banka je ovog tjedna revidirala svoje procjene kineskog rasta na pet posto, upozoravajući da bi rast mogao biti i svega četiri posto, ako se nastave restriktivne epidemiološke mjere.
Sve se to događa u škakljivom trenutku za Kinu. Predsjednik Xi Jinping će na jesen podnijeti zahtjev za trećim mandatom, prekinuvši tako tradiciju da jedna osoba na toj dužnosti može biti najviše dva mandata.
