Zastupnik u Skupštini Unsko-sanske županije Razim Halkić iz SDP-a BiH izabran je za člana Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice u Cazinu, što je većina medija u Bosni i Hercegovini dočekala s podsmijehom, ali i upozorenjem kako se u toj zemlji manipulira s nacionalnim opredjeljenjem s obzirom da se prošloga tjedna borio za poziciju potpredsjednika skupštine iz reda Hrvata.
„U ovoj informaciji ne bi bilo ništa posebno zanimljivo da se ne
radi o novopečenom hrvatskom zastupniku u Skupštini Unsko-sanske
županije, koji je proteklog tjedna vodio 'bitku' za izbor
predsjedavajućeg Skupštine, odnosno za funkciju koja pripada
Hrvatima“, naveo je najčitaniji bosanskohercegovački portal Klix
pokušavajući dočarati prevrtljivost ovoga zastupnika. Objavili su
i dokument po kojemu je Halkić bio kandidat i na kraju izabran u
lokalnu organizaciju Islamske zajednice u Cazinu.
Prošloga tjedna zastupnici Razim Halkić i Anel Šahinović
posvađali su se jer se nisu mogli dogovoriti koji će od njih
preuzeti poziciju dopredsjednika skupštine koja pripada Hrvatima
što je potaknulo rasprave o političkim zloporabama s lažnim
predstavljanjem.
U Bosni i Hercegovini gotovo u pravilu su pripadnici jedne
vjerske zajednice ujedno i pripadnici istoga naroda. Tako su
katolici u najvećem broju Hrvati, muslimani Bošnjaci a
pravoslavci Srbi.
Jedan od dvojice Hrvata iz Unsko-sanske županije Razim Halkić i
Anel Šahinović bit će birani i u Dom naroda Federacije BiH iz
kojega je bira izvršna vlast u ovome entitetu, a na opasnosti od
zloporaba stalno upozoravaju hrvatske stranke. S obzirom da su
Bošnjaci većina u Federaciji BiH dovoljno je da izaberu 6 od 17
Hrvata u Domu naroda da mogu posve zaobići stranke koje podupire
najveći broj Hrvata i uspostaviti vlast. To su i napravile u dva
navrata 2000. i 2010. godine.
Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša
Čolak izjavio je kako treba zakonski urediti ovo pitanje.
“Kada bi ljudi poštivali dobre običaje i moralne norme, to
zapravo ne bi bilo ni pitanje i ne bi trebalo donositi zakone”,
rekao je Čolak u izjavi za medije u Mostaru. Po njemu, zakonom bi
se moglo urediti da najmanje u razdoblju između dvaju popisa
pučanstva osobe ne mogu mijenjati nacionalnost za političko
predstavljanje.
“Mislim da bi trebalo i to bi moglo dati odgovor (popis
pučanstva) u određenim pitanjima. Očigledno, mi to moramo
napraviti jer već sada imamo brojne, i to vrlo očite, zloporabe i
manipulacije u političke svrhe“, rekao je Čolak i pojasnio kako
je BiH zemlja s tri konstitutivna naroda i drugih građana zbog
čega je važno ovo pitanje urediti.
„Evidentno je da neki ljudi svjesno izigravaju zakon ili koriste
rupe samo kako bi se dočepali pozicija u vlasti koje im
jednostavno ne pripadaju. Oni su se zato izjasnili određene
nacionalnosti, ne zato što se osjećaju Hrvatima”, objasnio je
Čolak.
