Mircea Geoana, zamjenik glavnog tajnika NATO-a, kazao je jučer na videokonferenciji da bi sljedeće mete Rusije u obliku kibernetičkih napada ubrzo mogle postati Bosna i Hercegovina i Gruzija.
Visoki rumunjski dužnosnik pri NATO-u, prenosi austrijski Kurier, to je izjavio govoreći na konferenciji "Building Blocks of Global Digitalisation…", objašnjavajući prije spominjanja Hrvatskoj susjedne zemlje, ulogu kibernetičke sigurnosti u modernom ratovanju, pa tako i sad u Ukrajini.
"Osim širenja dezinformacija i digitalne špijunaže, kibernetička sigurnost je postala dijelom nove vrste ratovanja. Na dan napada Rusije, i (ukrajinska) vlada, vojska i kritična infrastruktura našli su se na udaru sveopćeg cyber-napada", kazao je.
Geoana je time objasnio zašto NATO s Ukrajinom vrlo često razmjenjuje informacije, da bi u nastavku rekao da bi se uskoro pod cyber napadima iz Rusije mogla naći i kritična infrastruktura Bosne i Hercegovine i Gruzije.
Odakle baš ove dvije zemlje, ne prenose niti Kurier niti drugi mediji i agencije diljem EU-a koji su primijetili ovaj detalj u izlaganju drugog čovjeka NATO-a. Bosna i Hercegovina je u Partnerstvu za mir od 2006., a od 2018. je u Akcijskom planu za članstvo.
Gruzija je, pak, u Partnerstvu za mir još od ožujka 1994., odnosno dva mjeseca prije nego što su u taj program ušle Finska i Švedska, u "intenzivirani dijalog" s NATO-om Gruzija ulazi u rujnu 2006. Ruska Federacija, inače, pod svojom okupacijom drži dvije gruzijske regije – Abhaziju i Sjevernu Osetiju, samoproglašene, međunarodno nepriznate, separatističke države.
U objema pokrajinama nacionalističke tenzije između Gruzijaca i Abhaza (početkom 90-ih) odnosno Oseta (krajem 80-ih) prerasle su prvo u ratni sukob, a nakon stupanja na vlast Vladimira Putina i u više ili manje otvorenu vojnu intervenciju Rusije.
