Službeno priopćenje Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini glasilo je ovako: "Ako BiH poduzme korake prema priključivanju u NATO savez, Rusija će morati reagirati. Moskva bi ovaj čin smatrala neprijateljskim."
Samo dva tjedna uoči te prijetnje Rusije BiH usred Sarajeva, Mustafa ef. Cerić javno je prozvao ambasadora Rusije u BiH Igora Kalabuhova zbog "neprijateljskog ponašanja" prema zemlji domaćinu. A sve to u tekstu koji je započeo nedoumicom između analitičara koji smatraju da je treći svjetski rat već počeo i onih koji smatraju da još nije.
Sve ovo nije se događalo u ožujku 2022., nego još u proljeće 2021. Razlika u tome zašto prijetnje Kalabuhova BiH i Hrvatskoj već tada nisu izazvale takvu buru kao sad, skoro jednu godinu poslije, isključivo je to što se u međuvremenu dogodio napad Rusije na Ukrajinu i rat.
Prije nekoliko dana Kalabuhov je za FTV kazao:
"Ako ona (BiH) odluči da biti članica bilo čega to je unutarnja stvar. Ali druga stvar je naša reakcija. Na primjeru Ukrajine mi smo pokazali što očekujemo. Ako bude prijetnja, mi ćemo reagirati."
Još koji dan poslije rekao je voditelju Face TV, koji se bunio zbog prijetnji BiH, u lice:
"Otkud vi znate da nemamo planove i protiv Hrvatske, protiv Poljske, protiv Bugarske kao članica NATO-a?"
Potonja izjava o trima članicama NATO-a, između ostalih i o Hrvatskoj, sigurno nije mogla biti prijetnja iste razine kao ona o primjeni "primjera Ukrajine" na BiH, ali je svakako ciljana provokacija u dobu zabrinutosti svijeta, od SAD-a do Kine, od opasnosti od globalnog rata zbog odluke Vladimira Putina da pokuša ovladati Ukrajinom.
Tko je, dakle, Igor Andrejevič Kalabuhov, ambasador Rusije u Sarajevu, koji niti godinu dana i usred prijetnje svjetskim ratom ne odustaje od prijetnji BiH, a ne ustručava se niti natuknuti da Kremlj ima već i razrađene planove protiv "Hrvatske, Poljske i Bugarske"?
Kalabuhov je rođen 13. ožujka 1961. u Donjecku, u gradu u Ukrajini oko kojih je Putin 2014. preko lokalnih separatista, pomažući ih na sve moguće načine iz Moskve, izgradio nepriznatu Donjecku Narodnu Republiku.
Pa kad je Putin 22. veljače ove godine isposlovao od svojih tijela Rusije da, tko s više tko s manje entuzijazma, priznaju i Donjecku i Lugansku NR, Kalabuhov je rekao:
"Za mene to je posebno važno, zato što ja sam iz Donjecka i ja mislim da je to istorijski dan i za Rusiju i za ljude u Donjecku i Lugansku. Sve će biti dobro, ja mislim."
Kalabuhov je imao nepune 22 godine kad je 1983. na Moskovskom državnom sveučilištu diplomirao međunarodne odnose Ministarstva vanjskih poslova. Praktično istog trenutka dotično ministarstvo tada još SSSR-a uzelo ga je u službu. I tamo je dandanas.
To je bilo doba u kojem, nakon smrti Leonida Brežnjeva, SSSR-om tek što je zavladao Juri Andropov, bivši šef KGB-a, čovjek koji je bio ključan za rušenje Mađarske revolucije 1956., koji je 1968. tražio primjenu "krajnjih mjera" u lomljenju Češkog proljeća…
Narednih godina SSSR je bio na nizbrdici i 1991. se raspao. Sažetak službene biografije o Kalabuhovu ne navodi apsolutno nikakav detalj o funkcijama koje je obavljao u Ministarstvu vanjskih poslova narednu 21 godinu, prvou doba SSSR-a, a potom Ruske Federacije sve do 2004.
Iz takve anonimnosti, počev od 2004. stječe se dojam da je Kalabuhov naglo napredovao. Te godine je, inače, ministrom vanjskih poslova Rusije postao Sergej Lavrov.
Kalabuhov je prvo imenovan ministrom-savjetnikom Veleposlanstva Rusije u BiH, a 2010. postao je i zamjenik ravnatelja Četvrtog europskog odjela svog ministarstva. Odnosno, postao je drugim čovjekom po rangu u odjelu ministarstva, zaduženom za regiju, praktično za Balkan i okolicu.
2015., Kalabuhov će se pojaviti kao čovjek koji je direktno sudjelovao u dogovaranju na rusko-hrvatskom međuvladinom povjerenstvu o tome da se ruskim državljanima dopusti da kupuju nekretnine u Hrvatskoj.
S hrvatske strane bio je Ivan Vrdoljak onaj koji je Kalabuhovu kazao da "treba brzo riješiti" pitanje toga da, nakon što Hrvatska odobri, treba još i zajamčiti za ubuduće da ruskim državljani smiju kupovati nekretnine i kao fizičke osobe, a ne samo preko tvrtki.
To razdoblje njegove karijere, drugog čovjeka 4. odjela, obilježit će i događaji poput onoga kad je imao ne baš nezapaženu ulogu tijekom sastanka ministara BRICS-a u kolovozu 2020.
Od 6. prosinca 2020. Kalabuhov je ambasador Rusije u BiH i vrlo brzo ulazi u direktne sukobe s veleposlanikom EU-a u BiH, Austrijancem Johannom Sattlerom, izjavljuje za Milorada Dodika da ne vidi nikakav problem u ideji o "samostalnoj Republici Srpskoj u okviru BiH", ponavlja stav Rusije da Christian Schmidt "nije nikakav visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH"…
Usporedo s Kalabuhovim, zanimljivo je promotriti nakratko karijeru njegovog četiri godine starijeg diplomatskog kolege Aleksandra Bocana-Harčenka koji je od 2017. ambasador Rusije u Beogradu.
Dok je Kalabuhov bio zamjenik direktora 4. odjela, Bocan je od 2014. do 2019. bio direktor tog odjela, bio mu je šef. Bila je riječ o dobu u kojem je Makedonija s nacionalističkim VMRO DPMNE kroz tako turbulentno razdoblje, proteste, sukobe, da se spominjao i "ukrajinski scenarij", misleći na "Euromaidan" i 2014.
Na kraju je 2017. premijerom postao socijaldemokrat Zoran Zaev nakon što su nacionalisti na jedvite jade priznali rezultate parlamentarnih izbora, a Makedonija naposljetku 2020. ušla u NATO.
U mandatu Bocan-Harčenka kao direktora zabilježen je i navodni pokušaj državnog udara iz listopada 2016. u Crnoj Gori, gdje su se spominjali i agenti GRU-a, ruske vojne obavještajne agencije, i proruski i prosrpski političari… I tu je bila riječ o izborima za parlament, hapšenja osumnjičenih za državni udar dogodila su se navečer nakon izbornog dana.
Crna Gora je pregovore o ulasku u NATO dogovorila u svibnju te godine, a službeno je u članstvo ušla u ljeto 2017. I baš te godine imenovan je na svoju dužnost sadašnji ambasador Rusije u Srbiji.
Bocan-Harčenko je inače od 1997. do 2002. bio ministar-savjetnik veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj, a od 2004. - usporedo s time što je Lavrov preuzeo diplomaciju Rusije - Bocan-Harčenko postao je posebni predstavnik za Balkan.
Kakvi su stavovi Bocana-Harčenka u Beogradu danas?
"Zapad je umjetno stvorio negativnu sliku o Srbima koja ne odgovara stvarnosti. Opaku ulogu je odigrao Sud za bivšu Jugoslaviju koji je iskorišten kao alat", izjavljivao je.
Prošle godine Bocan-Harčenko obilazio je pripadnike Vojske Srbije uz granicu s Kosovom skupa s ministrom obrane Srbije. Premda je riječ o čovjeku koji je u nekom drugom životu, u 90-ima, bio dijelom ruskog izaslanstva u Daytonu, prije dvije godine posjetio je Vojislava Šešelja u sjedištu njegove Srpske radikalne stranke.
on je danas takva osoba da, kad je 9. ožujka 2022. gostovao na srspkom Happy TV-u i kad je voditelj rekao:
"Ukrajinske vlasti su se spremale za operaciju kao Oluja u Hrvatskoj. Kao što su Srbi protjerani iz Hrvatske, oni su htjeli iz Donbasa i Luhanska protjerati prorusko stanovništvo", Bocan-Harčenko je odgovorio:
"Slažem se, teško da bih nešto dodao."
