Bosnu i Hercegovinu ovog vikenda očekuju opći izbori na kojima će građani te zemlje birati dužnosnike na tri razine vlasti.
Svi kandidati danas na posljednjim skupovima uoči subote, dana predizborne šutnje. I dok je premijer Andrej Plenković sinoć bio na skupu HDZ BiH u Mostaru, njegov srbijanski kolega vješto je poentirao svojim nedolaskom na unaprijed najavljeni dolazak u istočno Sarajevo.
U pismu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku,Aleksandar Vučić izrazio je žaljenje zbog nedolaska, da ne bi bio kritiziran za miješanje u unutrašnje stvari BiH, ali dodavši da nitko iz Europe za to nije optužio Hrvatsku ili Sarajevo iz kojeg su lideri drugih zemalja kretali u izborne kampanje.
Utrka za članove Predsjedništva BiH
U tijeku je najzanimljivija utrka za članove Predsjedništva BiH. 15 je kandidata, a njihove se ovlasti odnose na područja obrane i vanjskih poslova. No, na ovim je izborima važna volja konstitutivnih naroda. Neizvjesna se borba vodi u redovima hrvatskog i bošnjačkog člana. Hrvati strahuju da bi se mogla ponoviti 2006. i 2014. godina kada je bošnjačim glasovima Željko Komšić izabran za hrvatskog člana Predsjedništva.
Vrlo je neizvjesno i u Republici Srpskoj. Milorad Dodik u kampanju je ušao sa 38% glasova no putem se ta prednost istopila. Prema neslužbenim anketama popularnost mu je pala za 10%. Razlog tome bila je izjava kako će 8. listopada, nakon izbora, pomesti prosvjednike na trgu u Banja Luci koji već 200 dana prosvjeduju u "Pravdi za Davida", koji je ubijen, a za čiju se smrt optužuje vrh policije Republike Srpske.
Položaj Hrvata u Republici Srpskoj
Kakav je položaj Hrvata u Republici Srpskoj, najbolje pokazuje primjer grada Prijedora. Prema podatku koji je isplivao početkom godine, ondje se dodijeli više novca azilu za pse nego za Hrvate povratnike. Malobrojnim tamošnjim Hrvatima, bez obzira na to izašli ili ne na izbore, promjene na bolje nema.
Pero Orlovac jedan je od rijetkih preostalih Hrvata u selu Jablan u laktaškoj općini gdje su nekada oni bili većina. Susjedi Hrvati su svoje kuće prodali ili zamijenili sa Srbima, čijim dolaskom se mijenja i nacionalna struktura. Hrvata ima tek u tragovima.
Zašto je ostao, Pero kaže: "Ja sam tu rođen. I smatrao sam da će se vratiti i otac i brat. U mene je žena pravoslavka. Miješani brak i tako to, ali da sam znao, ne bi ostao, da sam znao ne bi ostao. Imala je moja supruga problema. Nju su nazivali da je uštakinja, da nas treba smaknuti, da nas treba protjerati, ali nebitno."
Pero se nerado sjeća tih dana. Sada uživa one umirovljeničke, no usprkos svemu Hrvat i dalje nije lako biti u Republici Srpskoj.
"Moraš da znaš gdje si ostao i s kim si ostao onda se tako trebaš i tako ponašati i da tako razmišljaš", kazao je.
Prije rata na području Republike Srpske živjelo je više od 155 tisuća Hrvata. Danas ih je jedva tri tisuće, no stvarna brojka je upola manja.
"Neće biti dobro za BiH bez jednog konstitutivnog naroda, a njega nema u polovici zemlje ovdje u Republici Srpskoj", kazao je Franjo Komarica, biskup banjolučki.
Riječ je uglavnom o starijim ljudima koji izumiru i nestaju u Republici Srpskoj. Opstrukcije se nastavljaju. I tamo gdje ih ne bi trebalo biti.
Predstojeći izbori za ovdašnje Hrvate su izbor bez izbora. Zaboravljeni od lokalnih, ali i svojih političara. Možda više boli da su zaboravljeni i od vlastite domovine koja je sigurno mogla i morala više.
