Norveški Nobelov odbor u petak je u Oslu proglasio dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za mir. Dodijeljena je japanskoj organizaciji Nihon Hidankyo. Nagradu za mir primili su "zbog svojih napora da postignu svijet bez nuklearnog oružja te zbog svjedočenja kojima pokazuju da se nuklearno oružje nikada više ne smije koristiti". Ovaj je pokret nastao kao odgovor na atomske napade iz kolovoza 1945. godine, a njihovi su članovi radili na podizanju svijesti o posljedicama korištenja nuklearnog oružja.
Prema Nobelovom statutu, ograničena je objava nominiranih kandidata. Ne postoji javni popis nominiranih. "Nijedan Nobelov odbor ne objavljuje imena kandidata, ni medijima ni samim kandidatima. U mjeri u kojoj se određena imena pojavljuju u unaprijed nagađanjima potencijalnih nominiranih ili kandidata – to je ili puko nagađanje ili informacija koju je objavila osoba ili osobe iza nominacije", stoji na službenoj stranici Nobelove nagrade. Ipak, u medijima se piše tko bi mogao biti kandidat.
Nominirana svjetski poznata lica: Od pape do političara
Tako se još u veljači pisalo o tome da je američki poduzetnik i biznismen Elon Musk (53) jedan od nominiranih za Nobelovu nagradu za mir. "Njegov rad za dijalog i komunikaciju, za slobodu izražavanja i njegov doprinos tehničkom razvoju pomažu da svijet bude bolji i sigurniji", rekao je o Musku norveški parlamentarni zastupnik Marius Arion Nilsen koji ga je nominirao, piše Dagsavisen.
A među nominiranima, navodno je bio i papa Franjo (88). Prema pisanju medija Nettaviesen, vođu Katoličke crkve za ovu je nagradu nominirao je norveški političar Dag Inge Ulstein. "Papa Franjo dosljedno stavlja vrijednosti kao što su milosrđe, suosjećanje, milosrđe, opraštanje i poniznost na prvo mjesto", rekao je Ulstein o papi Franji.
Još jedan od navodnih ovogodišnjih kandidata bio je i bivši američki predsjednik Donald Trump (78). Njega je nominirala republikanska kongresna zastupnica Claudia Tenney koja je istaknula da je "ključan za omogućavanje prvog bliskoistočnog mirovnog sporazuma (Abrahamski sporazum, op.a.) u gotovo 30 godina", prenosi Nettavisen.
Za ovu je nagradu navodno bio nominiran i bivši norveški premijer te donedavni glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg (65). U vrhu NATO-a bio je od 2014. do 2024. godine. Njega je nominirao Abid Raja, norveški odvjetnik i političar, piše Vårt Land. "Nitko nije više radio na postizanju mira i demokracije u Europi i svijetu tijekom protekle godine od Jensa Stoltenberga. Stoga je sasvim prirodno da Liberalna stranka predlaže da ove godine dobije Nagradu za mir", rekao je Raja u siječnju ove godine.
Među nominiranima je, prema pisanju stranih medija, bio i Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Portugalac António Guterres (75), njega su nominiralli norveški političari Lan Marie Berg i Audun Lysbakken. "Guterresov govor nije upakiran u diplomatski okvir. Guterres govori s jasnim temeljima u znanosti, dok je u isto vrijeme jasno vođen moralnim kompasom i osobnom predanošću", rekla je o njemu Berg.
Za mir bili nominirani i Staljin, Gandhi i Hitler
Ima i pojedinaca koji su bili nominirani za Nobelovu nagradu za mir, ali ne i nagrađeni. Na službenoj stranici Nobelove nagrade stoji da su tri najčešća pretraživanja pojedinaca u bazi ova tri kandidata.
Gruzijac Josif Visarionovič Džugašvili, a kasnije poznat kao Staljin, jedan je od najvećih diktatora 20. stoljeća. On je 1945. i 1948. godine nominiran za Nobelovu nagradu zbog napora da okonča Drugi svjetski rat.
A jedan od najvećih simbola nenasilja - Indijac Mahatma Gandhi za Nobelovu je nagradu nominiran 1937., 1938., 1939., 1947. godine, kao i neposredno prije nego je ubijen u siječnju 1948. godine. Nagrada mu nije dodijeljena jer se nije mogla dati posthumno, ali su iz Nobelovog odbora ipak odlučili tu nagradu dodijeliti na temelju toga što, tvrde, nije postojao "odgovarajući živi kandidat".
Jedna je nominacija, prema procjeni tima koji stoji iz Nobelove nagrade, bila satirične namjere. Riječ je o nominaciji Adolfa Hitlera, mračnog vladara, rođenog Austrijanca, kancelara i njemačkog diktatora. Tu jednu nominaciju priuštio mu je član švedskog parlamenta Erik Brandt. Prema pisanju službene stranice Nobelove nagrade, Brandt je bio predani antifašist, no njegove satirične namjere nisu dobro primljene i nominacija je brzo povučena.
Ove godine nominirano je ukupno 286 kandidata, uključujući 197 pojedinaca i 89 organizacija. U usporedbi s prijašnjim godinama, krug kandidata znatno se smanjio. Prošle godine, prestižna nagrada dodijeljena je zatvorenoj aktivistici za ženska prava Narges Mohammadi iz Irana.
Najmlađi dobitnik nagrade za mir bila je Malala Yousafzai koja je 2014. godine, kada joj je dodiljeljena nagrada, imala 17 godina. Najstariji dobitnik nagrađen je u svojoj 86. godini, a dodijeljena mu je 1995. godine. Nobelove nagrade za mir dodjeljuju se od 1901. godine, a do sada ih je dodijeljeno 105.
POGLEDAJTE VIDEO: Direkt donosi dijelove ekskluzivnog otkrića: Kako su JAT-ov avion srušili hrvatski teroristi?
