Konfrontacija ili kompromis? O prikladnom ophođenju s Iranom zapadni saveznici se i dalje ne mogu dogovoriti. Dok SAD zagovara oštri kurs, vidljiv primjerice po nastojanju ponovnog uvođenja svih sankcija UN-a protiv Irana, druge države kao Njemačka i Francuska više nastupaju diplomatski, a da oko same stvari ne žele praviti dalekosežne ustupke, piše Deutsche Welle.
Tako je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas na zajedničkoj konferenciji za novinare s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gabrielom "Gabijem" Aškenazijem u Berlinu izjavio da Iran mora promijeniti svoje ponašanje na Bliskom istoku i u Perzijskom zaljevu, da Savezna vlada "nije naivna" u odnosu prema Teheranu.
'Znamo da Iran igra opasnu igru u regiji'
"Mi znamo da Iran u toj regiji igra opasnu ulogu. Zato se Savezna vlada zalaže za produžetak embarga na oružje protiv Irana", rekao je Maas.
Sredinom kolovoza su Sjedinjene Države u Vijeću sigurnosti UN-a podnijele prijedlog rezolucije s ciljem produžetka UN-ovog embarga na oružje protiv Irana. Embargo bi prema nuklearnom sporazumu iz 2015., koji je podržao UN, trebao završiti u listopadu ove godine. Ali rezolucija je u Vijeću sigurnosti odbijena glasovima Rusije i Kine, a Njemačka se suzdržala prilikom glasovanja. Rezolucija ne dovodi UN u položaj da se djelotvorno suprotstavi "znatnim rizicima za tu regiju koji dolaze od Irana i da poveća sigurnost i stabilnost Srednjeg istoka", obrazložio je njemačku suzdržanost zamjenik njemačkog veleposlanika pri UN-u Günter Sautter.
Opravdana uznemirenost?
Odluka UN-a kojom je potvrđen kraj embarga na oružje protiv Irana izazvala je veliku uznemirenost u Perzijskom zaljevu.
"Iran će biti u stanju kupovati moderno napadačko oružje kako bi povećao sposobnosti Islamskih revolucionarnih gardi na moru da ugrožavaju promet u Hormuškom tjesnacu, u Omanskom zaljevu i Adenskom zaljevu", kaže se primjerice u novinama Arab News, koje izdaju saudijski financijaši. Iran će biti u stanju modernizirati arsenal svojih raketa zemlja-zemlja, kako bi ugrožavao regionalne saveznike SAD-a, kaže se dalje. "On će biti u stanju svoje ne-državne saveznike opskrbiti modernim oružjem, koji će dalje destabilizirati regiju od Iraka do Jemena", pišu te novine.
Doprinosi li Njemačka svojom suzdržanošću u Vijeću sigurnosti UN-a daljnjoj destabilizaciji Bliskog istoka? Ne, kaže politolog Oliver Meier s Instituta za istraživanje mira i sigurnosnu politiku Sveučilišta u Hamburgu. Prestankom embarga neće se puno toga promijeniti, smatra Meier.
A Shahab-3 surface-to-surface missile is pictured on display in a street exhibition by Iran's army and paramilitary Revolutionary Guard celebrating " Defence Week" marking the 39th anniversary of the start of 1980-88 Iran-Iraq war, at the Baharestan Square in Tehran, on September 26 2019., Image: 473471117, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, AFP, STR
Kina kao gospodarski partner
"Transfer oružja Hezbolahu u Libanonu ili Hutijima u Jemenu ostaje zabranjen odgovarajućim rezolucijama UN-a. I ako se to kritizira, Iran je za vrijeme embarga bio u stanju održavati vojne odnose sa svojim saveznicima u toj regiji.“ Osim toga zbog gospodarskih sankcija koje je uveo SAD Iran vjerojatno nema novca za kupovinu velikih količina modernog oružja, kaže Meier.
Nakon isteka embarga Rusija i Kina bi mogle Iranu prodati moderno oružje, kaže Meier, ali ni one nemaju interesa da se Iran naoruža. "Ali, američki kurs konfrontacije u Vijeću sigurnosti smanjio je izglede za uključivanje Pekinga i Moskve u regulaciju odnosa nakon što 18. listopada isteknu ograničenja za isporuke oružja.“
Rusija i Kina doista prema Iranu njeguju distancirane partnerske odnose. Dok Moskva skupa s Teheranom stoji u Siriji na strani Asadovog režima, Kina vidi Iran kao partnera prije svega u svom projektu Puta svile, kao i isporučitelja jeftine nafte. Atomsko naoružavanje Irana obje zemlje odbijaju.
Srednji put Berlina
Berlin želi spasiti atomski sporazum s Iranom i nade polaže u srednji kurs, između pritiska i ustupaka, kako se može vidjeti iz izjava njemačkog ministra vanjskih poslova Maasa. To ima veze i s iranskom unutarnjom politikom. Jer, ako se nastavi snažni pritisak SAD-a na Iran "onda će vjerojatno veliki rizici završiti pred vratima Europe, među ostalim prošireni iranski atomski i raketni program", piše politologinja Ellie Geranmayeh koja radi na European Council on Foreign Relations. Istovremeno bi tvrdi kurs SAD-a vjerojatno još više oslabio umjerene glasove na sljedećim predsjedničkim izborima u Iranu, koji će se vjerojatno održati u svibnju ili lipnju 2021. godine.
Politologinja Geranmayeh smatra da se takav razvitak već osjeća u Iranu i da se to pokazalo proljetos na parlamentarnim izborima, kad su trijumfirali tvrdolinijaši, osvojivši 211 od 290 zastupničkih mjesta.
Oružje sa Zapada
Politolog Oliver Meier ukazuje da isporuke oružja u politički vrlo napetu regiju ne počivaju samo na traženju Teherana.
"Susjedi Irana su se proteklih godina izuzetno naoružali. Tako je vrijednost oružja koje je kupio Iran u razdoblju od 2009. do 2018. iznosila samo 3,5 posto iznosa koji je u tom razdoblju u oružje investirala Saudijska Arabija."
Osobito je SAD povećao isporuke oružja svojim saveznicima u toj regiji.
"Iran se dakle nalazi u vrlo naoružanoj regiji koja je naoružana i uz pomoć zapadnih država. A to znači: Zapad je nedvojbeno pridonio napetosti u toj regiji“, kaže politolog Meier.
