Američka neprofitna organizacija za nadzor hrane i vode Food & Water Watch objavila je koje vrste ribe ne bi smjele završiti u tanjuru. U obzir su uzeli stupanj kontaminiranosti pojedine vrste, ali i kako se pojedina vrsta ribe lovi, te je li riječ o vrsti koja je ugrožena.
Važno je istaknuti da je kontaminirana riba postala globalni problem, a ni Hrvatska, nažalost, nije izuzetak jer se riba i riblji proizvodi uvoze iz cijelog svijeta. To potvrđuje i nedavno povlačenje konzervi tune (komadići u ulju) koje su uvezene iz Tajlanda, a koje su sadržavale previše histamina, koji kod konzumenata može izazvati akutne alergijske reakcije.
'Prljava' lista Food & Water Watcha
Som iz uvoza Gotovo 90 posto od ukupne količine soma koja se uvozi u Sjedinjene Američke Države dolazi iz Vijetnama, zemlje u kojoj je u mnogim ribama i morskim plodovima pronađena prekomjerna razina antibiotika, a čija je upotreba strogo zabranjena u SAD-u. Uz to, neke vrsta somova koji se prodaju u američkim trgovinama uopće ne prolaze inspekcijske analize pojedinih saveznih država.
Bakalar iz Atlantika Bakalar je gotovo postao ugrožena vrsta jer su mnoge zemlje premašile dopuštene kvote izlova. Zbog toga je situacija sada takva da je bakalar iz Atlantika kandidat za Crvenu listu ugroženih vrsta (Red List of Threatened Species) koju vodi IUCN, Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa.
Škampi iz uvoza Najgore što možete pojesti s liste "prljavih riba", kako se čini, su škampi iz uvoza. Čak 90 posto škampi na američkom tržištu dolazi iz uvoza, a zabrinjavajući je podatak da svega dva posto plodova mora prolazi sve kontrole nadležnih inspekcija.
Zvuči odvratno, ali škampi mogu biti kontaminirani antibioticima, raznim kemikalijama koje se koriste za čišćenje, mogu biti i puni prljavštine, poput dlaka od miševa i štakora te komadića insekata. U škampima koji su u Ameriku stigli iz uvoza otkrivena je i bakterija E. coli.
List iz Atlantika Na popisu Food & Water Watcha list iz Atlantika se našao zbog vrlo visokog stupnja kontaminacije, ali i pretjeranog izlova.
Losos iz Atlantika Losos koji završava na policama američkih trgovina u pravilu dolazi iz uzgajališta u kojima ribe žive u nehumanim uvjetima, a što često dovodi do pojave bolesti i parazita, zbog čega se moraju koristiti antibiotici i pesticidi. Uz to, sve ide u smjeru da će Američka agencija za lijekove i hranu odobriti prodaju genetski modificiranog lososa.
Uvezeni jastog Problem je što većina uvezenih rakova, pa i kralj rakova jastog, dolazi iz Rusije, gdje je izlov uopće nije ograničen iako se radi o vrsti koja postaje ugrožena.
Morski pas Opasne tvari posebno su prisutne u velikim ribama koje se nalaze na kraju hranidbenog lanca, a jedna od njih je morski pas, koji sadrži vrlo visoku količinu žive, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje ljudi.
Američka jegulja Američka jegulja (žuta ili srebrena jegulja) na listi se našla zbog vrlo visoke kontaminacije PCB-om i živom. Uz to, ova je vrsta izložena prekomjernom izlovu.
Kavijar Najkvalitetniji kavijar dobiva se od ikre jesetre, poznate kao jesetra moruna ili beluga. Na ovoj listi se našla zbog prekomjernog izlova, ali i činjenice da ova vrsta ribe živi u zagađenim vodama.
Tuna iz Atlantika Najnovija analiza The New York Timesa pokazala je da upravo tuna iz Atlantika najzatrovanija živom u odnosu na druge vrste tuna. Pored toga, zbog prekomjernog izlova prijeti joj istrebljenje i smatra se ugroženom vrstom.
Narančasta roughy Ovu vrstu ribe treba izbjegavati zbog visoke razine žive, ali i zbog prekomjernog izlova.
Čileanski brancin Brancin iz Čilea je problematičan jer se uglavnom radi o ilegalnom izlovu. Riblji fond ove vrste toliko je uništen da Greenpeace procjenjuje da, ukoliko se nešto ne učini, u roku od pet godina čileanski brancin uopće neće biti dostupan potrošačima.
