Finska i Švedska na korak su do članstva u NATO-u. Vladimir Putin je iz Kremlja, zveckajući nuklearnim naoružanjem poručio da griješe. No, je li to greška i koliko ozbiljno treba shvaćati Putina zna geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila.
"Mislim da tu oružje sada nije u pitanju, Rusija naprosto nema mogućnosti, jer je većinu svojih vojnih kapaciteta angažirala u agresiji na Ukrajinu. Ali, sigurno će biti nekih posljedica, kao prekida isporuke električne energije, što je puno manji problem za Finsku. Puno veći bi bio kad bi to bila zabrana isporuka plina, jer Finska puno više ovisi o ruskom plinu. Bit će vjerojatno i drugih verbalnih, diplomatskih poruka prema Finskoj, ali iz toga se neće ništa dogoditi. Da se to dogodilo prije nekoliko godina, to bi bio stvarno presedan da dvije neutralne države uđu u NATO", rekao je Cvrtila za RTL.
Nema realne opasnosti
Ako se Putin odluči napasti ove dvije nordijske države, NATO će stajati iza njih, a dotad se moraju oslanjati na sigurnosna jamstva velikih sila. "Članice NATO-a štiti članak 5, ako se dogodi napad na jednu, sve druge države pomažu i teško da bi se netko usudio napasti državu iza koje stoji cijeli NATO. Švedska i Finska su za taj period od zahtjeva za članstvo do prijema, dobile su sigurnosna jamstva od SAD-a, a potpisale su i sporazum s V. Britanijom", tvrdi Cvrtila i dodaje da je mir u Europi zajamčen.
"To neće sigurno poremetiti mir. Mir je poremetila agresija na Ukrajinu. Nova geopolitička konsolidacija Europe više neće biti toliko utemeljena na partnerstvu s Rusijom, nego u njenom isključivanju u vojnom, političkom i ekonomskom smislu i u stvaranju jedne barijere nešto slično kao u Hladnom ratu, ali puno sofisticiranije", dodao je.
Dodao je da obje zemlje imaju snažne vojske, koje su bile jamstvo njihove neutralnosti. No, stručnjak ističe da ondje ne postoji realna opasnost od ruskog napada.
"Mislim da će one biti članice koje će ipak zadržati jedan neutralni dio. Ja sam siguran da je finski predsjednik kad je razgovarao s ruskim, da mu je dao određena jamstva da se neće na teritoriju Finske smještati određene instalacije NATO-a koje bi prijetile Rusiji. Isto to će raditi i Švedska. Bilo kakvo postavljanje nekog ofenzivnog naoružanja niti u javnosti tih zemalja ne bi naišla na veliko odobravanje s obzirom na to da je kod njih jaka kultura neutralnosti", smatra on.
Hrvatski i turski zahtjevi
No, širenje NATO-a na 32 zemlje mogle bi zaustaviti Hrvatska i Turska. Dok je Milanovićev zahtjev rješavanje statusa Hrvata u BiH, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ima čak tri zahtjeva. Cvrtila smatra da bi ih mogla i dobiti.
"Turska je prevelika i previše značajna u NATO-u. Oni su izrazili svoju suzdržanost tom činu, jer – Švedska više, Finska manje – te dvije zemlje podržavaju Kurde, njihovo iseljeništvo, čak ima i njihovih zastupnika u parlamentu Švedske", poručio je Cvrtila te otkrio koliko mi Švedskoj i Finskoj možemo stati na put prema NATO-u.
"Mislim da nije cilj da im se stane na put, nego da se u tom procesu sada, koji je jako važan, koji je na dnevnom redu NATO-a, koji je i u EU-u jako važan, da se uz njega vežu određena pitanja koja su nama važna… Mislim da Hrvatska ne može utjecati da bi zaustavila taj proces, pitanje je koliko mi možemo utjecati na to o čemu je predsjednik govorio, da se više pažnje posveti izbornom zakonu i svemu o čemu je on tamo govorio kako bi se postigla viša razina ravnopravnosti Hrvata u BiH", zaključio je geopolitički analitičar.
Situaciju u Ukrajini uživo pratite OVDJE.
