U samo godinu dana online usluge koje koriste umjetnu inteligenciju (AI, Artificial intelligence) su prešle put od nove zanimljive tehnologije upitne korisnosti, sve do opće prisutnosti.
AI poput Chat GPT-ja sada pišu priče, tekstove i scenarije (čak i na našim regionalnim jezicima), dok 'Stable Diffusion' može za nekoliko sekundi stvoriti slike i fotografije za koje su umjetnicima ranije bili potrebni tjedni.
Je li cijeli internet postao AI?
Zapravo, korisnici toliko koriste AI alate, da je veoma popularni 'Midjourney' morao ukinuti svoju 'probnu fazu', te naplaćuje svako korištenje. Googleov alat 'DALL-E' ostaje besplatan, ali samo za prvih pedesetak kreacija, nakon čega treba kupiti 'žetone' (credits). Umjetnost, poput slikarstva i ilustracija, je do nedavno bila samo u domeni čovjeka i njegovog stvaralaštva. Iako desetljećima postoje različiti softveri za 'kompjutersku grafiku', animacije i kreiranje i obradu slika, za sve njih je bio potreban čovjek - korisnik koji je njime stvarao. To više nije slučaj. Pored AI softvera za umjetnu inteligenciju koja stvara slike na osnovi tekstualnog opisa korisnika, postoje i 'fractal softveri', koji potpuno samostalno kreiraju 'grupe' slika (batch images).
Ana Cvejić, umjetnica, navodi da joj internet i društvene mreže dosta pomažu u promociji njenog stvaralaštva:
"Ideja društvenih mreža je umrežavanje ljudi, a samim tim se i umjetnost umrežavala. Vidljivost izložbi više nije ograničena samo na galerije, umetnost je dobila jedan novi prozor u svijet. Međutim, s razvojem društvenih mreža, njihovi tvorci su uvidjeli i jedan novi korak k zaradi, monetizaciju, pa tako ako umjetnik želi da njegova umetnost bude vidljivija, mora platiti. Samim tim se dolazi do toga da će neki sadržaj, iako nije kvalitetan, stići do veće publike. Također, društvene mreže ograničavaju slobodu umjetnika, jer po svojim standardima, algoritam određuje što je prihvatljivo, a što ne. Moglo bi se reći, koliko su društvene mreže korisne za umjetnost i umjetnike, toliko su i štetne."
POGLEDAJTE VIDEO: Umjetnom inteligencijom protiv zapošljavanja po babi i stričevima! Jedni odobravaju, drugi se toga groze…
Slađana Nedeljković, slikarica, književnica i kolumnistkinja navodi da internet i moderne tehnologije povezuju umjetnika s njegovom publikom:
"S obzirom na to da se moj dugogodišnji rad u polju likovnog stvaralaštva odvijao i prije pojave društvenih mreža, događalo mi se često da ljudi u mom bliskom okruženju, na ulici ili netko od mojih poznanika ni ne zna čime se ja bavim, da sam imala Izložbu ili da umjetničke slike koje izrađujem sudjeluju na nekoj likovnoj koloniji ili slično. Iskreno, to me je uvijek čudilo, ali se realnost promijenila s pojavom društvenih mreža, tako da se sve češće događaju situacije u kojima mi stižu pohvale, pitanja i zainteresiranost za ono što radim, što svakako godi i motivira. Ovdje naravno govorim o pozitivnim aspektima promoviranja likovnih radova na društvenim mrežama."
"Nakon samostalne Izložbe koju sam upriličila po šesti put za moje sugrađane, za postav radova odabrala sam jedan novi urbani frekventni prostor, jer sam shvatila da se jaz između umjetnika i publike može premostiti jedino stalnim djelovanjem.Ta povratna reakcija publike, i uživo i preko društvenih mreža, je zlata vrijedna i omogućuje da se senzibilitet i osjećaj za lijepo razviju i u nekim drugim pravcima, a ne samo po subjektivnom doživljaju likovnog stvaraoca" dodaje Nedeljković.
Video koji nitko nije snimio
Iako od devedesetih godina postoje razni programi za stvaranje 'virtualnog 3D sveta' (CGI, Computer generated image), koji su korišteni u stvaranju stotina filmova, serija, video spotova i drugog sadržaja, dolazeće tehnologije umjetne inteligencije donose kreiranje 'stvarnih' snimaka, ali bez kamermana i kamera.
Već nekoliko godina se na internetu mogu naći video klipovi predsjednika Baracka Obame, Vladimira Putina, Donalda Trumpa, kao i brojnih holivudskih glumaca, koji, u naizgled potpuno stvarnom snimku, izgovaraju ono što zapravo nikada nisu. U pitanju je tzv. 'deepfake' tehnologija, umjetna inteligencija koja na osnovu postojećih video snimaka i fotografija neke osobe može 'naučiti' kako netko govori i gestikulira, te da kreira poputno uvjerljivi novi video. Na internetu također već postoji i desetak 'audio AI kreatora' poput Resemble, Murf Ai, Typecast i Speechify koji mogu stvoriti autentične glasove ili naraciju.
Ovom 'AI valu' se pridružio i tehnološki gigant Google - njegova nova usluga 'Phenaki' će moći 'kreirati realistične video klipove iz tekstualnih opisa'. Ova tehnologija se zasniva na 'encoder-decoder' modelu koji prvo kreira pojedinačne AI-slike, koje kasnije kombinira u video klip. Istraživači s Univerziteta u Pensilvaniji također razvijaju novi AI model, koji će moći kreirati video od samo jedne fotografije osobe.
