Cijela populacija pojedinih biljaka i gljiva iskorijenjena je u nekim dijelovima svijeta zbog sve većih stopa krčenja šuma kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za hranom, a veliki problem predstavljaju i klimatske promjene, porast stakleničkih plinova kao i novi patogeni koji napadaju usjeve. 

Više od 50 posto svjetskog stanovništva ovisi o riži, kukuruzu i pšenici, a samo 15 biljaka daje 90 posto svih kalorija, pokazali su najnoviji podaci britanskog Kraljevskog botaničkog vrta u Kewu. Istovremeno, oko 40 posto od ukupno pola milijuna biljnih vrsta i gljiva u opasnosti je od izumiranja.

Naime, Izvještaj o stanju biljaka i gljiva za 2020. koji se temelji na radu 210 znanstvenika iz 42 zemlje pokazuje porast izumiranja od čak 20 posto u odnosu na prije četiri godine koliko je prošlo otkako je napravljena prva procjena. 

"Unatoč hitnosti, napredak u sprječavanju gubitaka biološke raznolikosti u posljednjem desetljeću nije uspio. Žalosno je da nijedan od 20 postavljenih ciljeva nije ispunjen“, rekao je za openaccessgovernment znanstvenik Alexandre Antonelli.

"Biljke su presudne za održavanje života, osiguravaju hranu i neophodne lijekove, kao gorivo i sirovine. Gubitak određenih biljnih vrsta mogao bi dramatično promijeniti stanje života na Zemlji“, upozorio je Antonelli.

Naime, valja istaknuti da su istraživači otkrili da postoji više od 7.000 hranjivih i izdržljivih te s malim rizikom od izumiranja jestivih vrsta biljaka koje bi se u budućnosti mogle koristiti kao siguran izvor hrane. No, zasad se tek šest posto ovih biljnih vrsta uzgaja u značajnim razmjerima, upozorava Agroklub.

Potencijalna buduća hrana uključuje grah morama koji tolerira sušu, a tu još i akkoub, pandanus, chaya i žitarica fonio. 

Inače, u svibnju ove godine, nakon nekoliko odgađanja, predstavljena je, podsjetimo, nova Strategija biološke raznolikosti koja sadrži 17 obveza za zaštitu i obnovu prirode, od kojih je oko polovine važna i za poljoprivredu, a kako tvrde iz Europske komisije, novi okvir bavit će se i preporukama koje je dala Revizija. 

Između ostalog, u njoj se predlaže da se odrede obvezujući ciljevi za obnovu oštećenih ekosistema i rijeka, poboljša zdravlje zaštićenih staništa i vrsta u EU, oprašivači vrate na poljoprivredna zemljišta, smanji onečišćenje, poveća broj zelenih površina u gradovima, poboljša zdravlje europskih šuma te potakne ekološka poljoprivreda i druge poljoprivredne prakse koje pogoduju bioraznolikosti.

Predlažu se konkretni koraci kako bi se on u Europi počela oporavljati do 2030., uključujući pretvaranje najmanje 30 posto europskog kopna i mora u zaštićena područja kojima se djelotvorno upravlja i vraćanje obilježja krajolika velike raznolikosti na najmanje 10 posto poljoprivrednih zemljišta.