Umjetna inteligencija (Artificial intelligence, AI) za samo nekoliko godina je od interesa manjeg dijela tehnološke zajednice prerasla u tehnologiju koju svakodnevno koriste stotine milijuna ljudi. Razni glasovni asistenti na pametnim telefonima, kao što su Apple Siri, vrsta su primijenjene umjetne inteligencije (Applied AI). Također, brojni internetski servisi danas ovise o AI algoritmima, poput velikih sajtova i aplikacija za naručivanje hrane, navigaciju i online kupovinu. Društvene mreže poput Facebooka i TikToka koriste umjetnu inteligenciju kako bi korisnicima isporučivale nove sadržaje.
Posljednjih mjeseci velika se prašina podigla u svjetskim medijima oko tzv. 'generative creation' servisa. U pitanju su online resursi i web-prezentacije koje omogućavaju kreiranje fotografija i slika visoke rezolucije iz 'nekoliko rečenica', zapravo iz kratkog opisa što korisnik zapravo želi da bude na slici koju AI algoritam kreira unutar svoga softverskog koda. Naročito je postao popularan servis Midjourney, iako postoje i druge slične usluge, poput Stable Diffusion, i Googleova DALL-E.
Je li svatko umjetnik?
Prašina se nije podigla zbog same umjetne inteligencije, nego zbog pitanja - mogu li se ovako kreirane slike i 'virtualne fotografije' smatrati originalnim autorskim djelom u dosadašnjem smislu. Većina stručnjaka tvrdi da nije riječ o originalnom djelu, jer ga nije stvorila prava osoba, nago AI kod unutar umjetne inteligencije, i to na osnovu već 'obrađenih' fotografija s interneta. Umjetnici, s druge strane, tvrde da je u pitanju prava umjetnost, a da računalo i AI algoritam samo pomažu u kreiranju, na isti način na koji to čine programi za obradu fotografija, poput Photoshopa, te razni programi za obradu videa, poput Da Vinci Resolve. Zanimljivo je i da se slična rasprava vodila početkom devedesetih, kada su se pojavili prvi softverski paketi za obradu i manipulaciju fotografijama. U to vrijeme mnoge su novine i časopisi odbijali objaviti fotografiju ako je ona bila kompjutorski obrađena, dok je danas korištenje Photoshopa, Lightrooma i sličnih softvera postala svakodnevnica većine fotografa.
I SAD i Europska unija najavljuju skoro donošenje čitavog niza novih propisa te izmjenu dosadašnjih, kako bi se regulirala upotreba umjetne inteligencije u raznim sferama. Američki kongresmeni traže zabranu korištenja AI-a na sveučilištima, jer je ona u stanju napisati nekoliko znanstvenih radova za manje od jednog sata. Mnoge američke srednje škole već su zabranile korištenje AI servisa, poput Chat GPT-a za pisanje domaćih zadaća. Europska unija najavljuje nove propise u nekoliko područja kojima će se regulirati korištenje umjetne inteligencije i u automobilima koji 'sami voze', ali i u obrazovanju, medijima i komunikacijama.
Galerija nepostojećih osoba
Jedan od najboljih primjera, koji najlakše demonstrira svu snagu i opasnosti umjetne inteligencije jest web stranica This Person Does Not Exist.
"Ova osoba zapravo ne postoji" u nekoliko riječi objašnjava prirodu fotografija koje ta stranica generira na osnovu računalnog koda i strojnog učenja (ML, Machine learning), ona generira fotografije osoba svih uzrasta i oba spola - koje zapravo nisu stvarne. I dok neke fotografije imaju očigledne greške, mnoge su toliko realistične da zaista nije moguće shvatiti da osoba sa slike zapravo nije stvarna i uopće ne postoji. To otvara i ogromne mogućnosti raznim zloupotrebama na internetu, poput stvaranja lažnih ličnosti na društvenim mrežama. Sama umjetna inteligencija koja kreira ove slike zasnovana je na tehnologiji Style GAN, koju je razvila kompanija Nvidia, a koja proizvodi i specijalne procesore i serverske sustave za "ubrzano učenje" AI-algoritama i modela umjetne inteligencije.
primjer računalno generiranog lica iz galerije nepostojećih osoba
