Proteklih dana na ratištu u Ukrajini Rusija je proširila vojno djelovanje i na zapad te zemlje koji je dosad bio pošteđen većih napada i razaranja. Time je i raketiranje došlo sasvim blizu granice Poljske, a time i NATO saveza. Glavni grad Kijev s tri strane je u okruženju i pod udarom granata, a posebno teška situacija je u Mariupolju, gradu koji je već danima pod opsadom, a unutar kojeg je 350 tisuća ljudi izloženo humanitarnoj katastrofi.
Ukrajinu je pred ratnim razaranjima napustilo već oko tri milijuna ljudi. Pa ipak, ukrajinski branitelji već se dvadeset dana snažno odupiru ruskoj vojsci.
'Rusiji ne ide onako kako je planirano'
''Očigledno je da Rusiji ne ide kako je planirano. Možemo čvrsto vjerovati u to. Primjećuju se neke pukotine i u sigurnosnom sustavu, a i među građanima Rusije koji već posve vidljivo prosvjeduju protiv rata unatoč teškim kaznama koje ih čekaju ako ono što se događa u Ukrajini nazovu ratom, a ne 'specijalnom vojnom operacijom'', kaže za Net.hr Denis Avdagić, vanjskopolitički analitičar.
Posve je jasno da ruski ''blitzkrieg'' nije uspio i da se sada može govoriti i o novoj fazi sukoba i dugotrajnom ratu.
''Čini se da je stanje na ratištu došlo do druge faze u kojoj, nažalost, vojno djelovanje u velikoj mjeri postaje brutalnije. Sada daleko više ginu civili i bojim se da u tom smislu ne možemo biti previše optimistični, osim ako ne dođe do preokreta za diplomatskim stolom'', dodaje.
'Treba pregovarati s Putinom, to je njegov rat'
No, na pregovorima se zasad naziru tek sitni pomaci i eventulani ustupci. Avdagić smatra da je problematično što su pregovori dosad bili vođeni na nižim diplomatskim razinama.
''Na tim je razinama teško očekivati, barem s ruske strane, da se samostalno donose bilo kakve odluke. Da bi uopće došlo do najbolje moguće situacije za pregovaračkim stolom, a to je prekid borbi, pregovori bi se morali dići na najvišu moguću razinu. To znači razgovor u nekom formatu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ovo nije rat Rusa protiv Ukrajine. To je Putinov rat i zna se prema komu treba ići da se rat zaustavi, jer to očito nije moguće s neke druge razine'', tvrdi Avdagić.
Istodobno se pozorno prati i držanje Kine, koja se smatra zakulisnom ruskom saveznicom u ovom ratu i od koje se stoga očekuje utjecaj na Moskvu da se rat okonča. Ovih su dana neki američki i britanski mediji objavili sadržaj jedne povjerljive depeše američkog State Departmenta u kojoj SAD navodi da je Rusija od Kine zatražila pomoć u obliku vojne opreme (navodno se spominju rakete zemlja-zrak, oklopna vozila, obavještajna oprema i slično), ali i hrane za vojsku.
'Kina treba biti most u prevladavanju krize'
''Treba uzeti u obzir da kineska vojna tehnika nije uvijek identična ruskoj, a u nekim slučajevima uopće nije ni slična onome što koristi ruska strana. Hrana i streljivo su nešto posve drugo. Ali, sve su to stvari koje su u ovom trenutku manje bitne. Očigledno je da Rusija prije svega treba financijsku pomoć Kine. Činjenica jest da je Kina ta koja bi u ovom trenutku trebala biti most u prevladavanju i okončanju ove krize'', ističe Avdagić.
S kineske strane, kaže, dopiru neki stidljivi momenti u komunikaciji s porukom da rat treba stati.
''Međutim, vrlo je problematičan način na koji Kina svoje građane informira o događajima u Ukrajini. To se tamo predstavlja u skladu sa službenim ruskim narativom kao specijalnu vojnu operaciju. Pritom se obje strane pozivaju na smirivanje sukoba, što je apsolutni nonsens jer Ukrajina nije napala Rusiju, nije čak napala ni odmetnute regije i Krim. Prema tome, pozivati obje strane na smirivanje sukoba u najmanju ruku je cinično i zapravo vrlo problematično. Kina vrlo brzo može promijeniti svoj službeni narativ. Dok se to ne dogodi, gledamo situaciju u kojoj Kina drži nekakvu određenu neutralnost, a u stvarnosti je više 'slizana' s ruskom stranom'', napominje Avdagić.
Prijeti tragedija nezamislive veličine
Pitali smo ga i za sudbinu same Ukrajine, ako rat potraje.
''Ukrajina je poprište velike tragedije. Vrlo jasno se pokazuje kako Ukrajinci nisu voljni predati svoju zemlju - ili su voljni umrijeti za nju ili je napustiti kako ne bi bili dio zemlje zauzete od Rusije. To znači da više ne bismo govorili o pet ili 10 milijuna izbjeglica, nego o 15, 20 pa možda i 30 milijuna izbjeglih Ukrajinaca ako se rat ne zaustavi. Tragedija je to nezamislive veličine u recentnoj svjetskoj povijesti'', upozorio je Avdagić.
Rat u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
