U Srbiji je umrla beba od zarazne bolesti hripavca i to je treća smrt bebe ove godine. Kako donose srbijanski mediji broj oboljelih od hripavca ili "velikog kašlja", kako ga zovu u Srbiji nastavio je trend iz rujna i nastavio rasti u listopadu, kada je u mjesec dana ova bolest dijagnosticirana kod još 18 osoba, pokazuje najnoviji izvještaj Instituta za javno zdravlje Srbije. dr Milan Jovanović Batut.
Kako stoji u izvješću, od početka 2024. godine do 31. listopadom prijavljena su tri smrtna slučaja uzrokovana hripavcem u necijepljene djece do tri mjeseca starosti.
U najnovijem izvještaju "Batuta" navodi se da su od početka godine do 31. listopada liječnici prijavili 1501 potvrđen slučaj ove bolesti. U najvećem broju prijavljenih slučajeva hripavca dijagnoza je postavljena tijekom siječnja, a od ožujka do kolovoza zabilježen je pad broja oboljelih.
U kolovozu je, naime, bilo 8 novih slučajeva bolesti, u rujnu je hripavac potvrđen kod 14 osoba, a u listopadu kod 18 osoba. Najveći broj oboljelih zabilježen je u dobnim skupinama osoba starijih od 20 godina, odnosno u dobi od 10 do 14 godina. Od početka godine hospitalizirane su 144 osobe, od čega najviše djece u dobi do 12 mjeseci.
Veliki kašalj je ove godine najviše pogodio Južnobački okrug i Beograd.
Riječ je inače o akutnoj zaraznoj bolesti uzrokovanoj bakterijom Bordetella pertussis. Prvi simptomi ove bolesti javljaju se nakon 7 do 10, a najviše 21 dan nakon kontakta s oboljelom osobom, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo na svojim stranicama.
Karakterizirana je napadajima spazmatičnog kašlja. Uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim kataralnim simptomima (kao prehlada), zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, ne posumnja na hripavac, pa bolesnik neometano širi bolest.
Inukacija do 20 dana
Prosječna inkubacija je 9-10 dana (raspon 6-20 dana). Rezervoar bolesti je čovjek. Uzročnik je Bordetella pertussis, a put prijenosa kapljični: direktni kontakt s izlučevinama mukoznih membrana dišnog sustava oboljele osobe; zrakom, vjerojatno velikim kapljicama; – indirektni put prijenosa kontaminiranim predmetima (vrlo rijetko).
Rizik obolijevanja i komplikacija je najveći u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece.
Stvorena imunost kod cijepljenih osoba se vremenom značajno smanji ili nestane, kao i zaštita stečena preboljenjem. Stoga, novorođenčad neće naslijediti pasivnu imunost (antitijela) od majki, osim u slučaju da je majka cijepljena tijekom trudnoće (jednokratno dTap-om u zadnjem tromjesečju).
Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti. Oboljela osoba je izrazito zarazna u ranom kataralnom stadiju bolesti i na početku paroksizmalnog kašlja (prva dva tjedna).
Uzorak za laboratorijsko testiranje (bris nazofarinksa) najbolje je uzeti unutar prva dva tjedna od početka bolesti.
Tri stadija bolesti
Bolest ima tri stadija:
– Curenje nosa ili začepljen nos i blago povišena temperatura (do 38 °C)
– Kašalj (kod dojenčadi slabo prisutan)
– Teško disanje do prestanka disanja-apneja i cijanoza (kod dojenčadi i male djece)
– Brzi, snažni i ponavljajući napadi kašlja u trajanju od 1-2 minute, bez udisaja, završavaju dugim visokotonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje). Napadaji kašlja su češći tijekom noći.
– U tijeku i nakon napada kašlja javlja se povraćanje i malaksalost.
– Stanje se pogoršava kako bolest odmiče.
Moguć je razvoj komplikacija bolesti što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog, o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe.
Učinkovita i sigurna prevencija hripavca je redovno cijepljenje odgovarajućim cjepivima (DTaP-IPV-Hib-HepB; DTaP-IPV-Hib; DTaP; dTap;) kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog doktora, u skladu s Programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj.
Oboljelog (potvrđeni ili vjerojatni slučaj) je potrebno izolirati (privremeno udaljiti) iz ustanove (vrtić, škola), i izbjegavati kontakt s malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno 5 dana tijekom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju. Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje 3 tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja (ovisno što prvo nastupi).
Svim kontaktima treba provjeriti cijepni status i docijepiti ih po potrebi (ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje). Postekspozicijsko cijepljenje nije učinkovita zaštita od infekcije nakon nedavnog bliskog kontakta, svrha mu je pružiti zaštitu kod daljnjih izlaganja.
Svjetska zdravstvena organizacija za potrebe praćenja i suzbijanja hripavca definira bliski kontakt na sljedeći način: „Bliski kontakt definira se kao izloženost licem u lice osobi koja je zaražena, što uključuje kućni ili obiteljski kontakt, ljude koji su prenoćili u istoj sobi s osobom koja je zaražena i ljude koji su imali izravan kontakt s respiratornim, oralnim ili nosnim izlučevinama osobe u koje je laboratorijski potvrđena bolest.“
Bliski kontakti mlađi od 7 godina koji nisu primili 4 doze DTaP cjepiva, odnosno nisu primili jednu dozu DTaP unazad tri godine trebali bi se cijepiti čim prije nakon izlaganja.
Nepotpuno procijepljeni kućni kontakti mlađi od 7 godina trebaju biti isključeni iz vrtića, škola i javnih okupljanja tijekom 21 dana od zadnjeg kontakta ili dok oboljela osoba i kontakti koji primaju kemoprofilaksu ne prime antibiotsku terapiju u trajanju od 5 dana.
Također, preporučuje se docjepljivanje trudnica (ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje) od 16. tjedna trudnoće nadalje, što je opisano na drugom mjestu, u ranije objavljenim preporukama o cijepljenju trudnica.
Dodatno, preporučuje se docjepljivanje ukućana (ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje) koji u kućanstvu imaju dijete mlađe od godinu dana koje nije primilo tri doze cjepiva protiv hripavca (takozvana strategija učahurivanja, cocooning). Međutim, ako je netko od ukućana unazad tri godine primio cjepivo koje sadrži hripavac komponentu, tom ukućanu docjepljivanje nije potrebno.
Iako pri pojavi hripavca u kolektivu nisu svi članovi kolektiva (vrtićka skupina, školski razred, učenički dom, radno mjesto) u stogom smislu riječi bliski kontakti, ako od hripavca obole dva člana kolektiva s razmakom manjim od 40 dana, treba radi smanjenja cirkulacije uzročnika u kolektivu svim članovima kolektiva koji nisu unazad tri godine primili cjepivo koje sadrži komponentu hripavca ponuditi docjepljivanje protiv hripavca cjepivom prikladnom za dob osobe (Tdap ili TdaP) ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje.
Radi zaštite starije djece i odraslih koji zbog zdravstvenog stanja imaju povećan rizik od komplikacija hripavca, preporučljivo je docijepiti protiv hripavca imunokompromitirane osobe, osobe prije početka ili u tijeku terapije malignih bolesti, osobe s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti te ostale osobe s kroničnim bolestima prema preporuci liječnika koji liječi osnovnu bolest, ako je tim osobama prošlo više od tri godine od primitka zadnje doze cjepiva protiv hripavca i nemaju kontraindikaciju za cijepljenje.
POGLEDAJTE VIDEO Zdravstvo u štrajku, pobrojali razloge: 'Meni je žao ljudi, ali drugog izbora nismo imali'
