Nakon brojanja glasova s više od 90 posto biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini objavljeni su podaci kako je Željko Komšić u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dobio čak 192 tisuće glasova, dok je njegov glavni rival i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović dobio potporu oko 130 tisuća birača.
To u postocima znači kako je za Komšića glasovalo više od 52 posto birača, a za Čovića njih nešto više od 35 posto.
Ovi podaci ne sadrže rezultate glasovanja oko 24 tisuće Hrvata iz BiH koji žive u Hrvatskoj, a prijavili su se za glasovanje poštom, no njihova odluka ne može promijeniti ovaj odnos snaga pa je Komšićeva pobjeda konačna i uvjerljiva.
Među bošnjačkim kandidatima za državni vrh najviše glasova dobio je Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije (SDA). Zanimljivo je kako je on pobjedu ostvario uz manje glasova nego što ih je dobio Komšić, jer je za Džaferovića glasovalo oko 187 tisuća birača ili manje od 37 posto od onih koju su odlučili glasovati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Glavni Džaferovićev rival u ovoj utrci, Denis Bećirović iz Socijaldemokratske partije (SDP BiH), dobio je također značajnu potporu, jer je osvojio glasove 170 tisuća birača ili njih 33 posto.
Kod kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH razlika je puno veća. Za Milorada Dodika glasovalo je gotovo 325 tisuća birača ili njih 53 posto, a za Mladena Ivanića 250 tisuća ili 41 posto.
Zastupnički dom parlamenta BiH - pojedinačno najjače SDA i SNDS
U Središnjem izbornom povjerenstvu BiH (SIP) do utorka su obradili glasove s 83 posto biračkih mjesta koji se odnose na izbor zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH.
Iz tih rezultata proistječe kako je iz Federacije BiH pojedinačno najjača Stranka demokratske akcije (SDA), koja je dobila potporu oko 25 posto biračkog tijela. Na drugom je mjestu koalicija hrvatskih stranaka okupljena oko HDZ BiH s potporom od oko 14 posto, koliko je dobio i SDP BiH, slijedi Komšićeva Demokratska fronta (DF) za koju je glasovalo nešto manje od 10 posto birača, Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića dobio je skromnih 6 posto glasova, a po prvi puta u državni parlament mogla bi ući Naša stranka (NS), koju je utemeljio oskarovac Danis Tanović, te Nezavisni blok (NB) i Partija demokratske akcije (PDA), dvije nove stranke nastale ranije ove godine nakon cijepanja SDA na različite frakcije.
Iz Republike Srpske u parlamentu BiH bit će zastupljen Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je dobio potporu od oko 40 posto, Srpska demokratska stranka (SDS) za koju je glasovalo oko 25 posto birača, Ivanićeva Partija demokratskog progresa (PDP) s potporom od oko 12 posto biračkog tijela te Demokratski narodni savez (DNS) s 10 posto glasova i i Socijalistička partija, s potporom 6 posto birača, a to su dvije stranke koje su u čvrstoj koaliciji s Dodikom.
Zastupnički dom parlamenta BiH broji ukupno 42 zastupnika, od kojih se 28 bira iz Federacije BiH, a 14 iz RS. Proistječe kako će pojedinačno najjače biti SDA, koja može računati na 8 do 10 zastupnika, te Dodikov SNSD s vjerojatnih 6 zastupnika.
HDZ BiH može računati na pet zastupničkih mjesta, koliko bi trebao dobiti i SDP, DF će vjerojatno imati 2, a Radončićev SBB bi mogao spasti tek na jednog zastupnika.
Za sada je izvjesno samo kako DF neće biti dio vladajuće koalicije, jer je Komšić takvu mogućnost jasno otklonio priznavši kako je njegova stranka podbacila i ostvarila rezultate slabije od očekivanih.
Sličan raspored snaga i u parlamentu Federacije BiH
Sličan omjer snaga kao u državnome vjerojatno će biti i u parlamentu Federacije BiH, gdje je izborni prag od tri posto za sada prešlo sedam stranaka koje su dobile mandate i u Zastupničkom domu parlamenta BiH.
Ista je situacija i kada se promatra raspored snaga u Narodnoj skupštini Republike Srpske, jer je tamo pojedinačno najjači Dodikov SNSD i ta stranka ima mogućnost nastaviti komotno vladati na entitetskoj razini sa svojim dosadašnjim koalicijskim partnerima.
Dodikova favoritkinja Željka Cvijanović pobijedila je u utrci za predsjednika RS osvojivši 274 tisuće glasova, odnosno oko 30 tisuća više od Vukote Govedarice iz SDS-a.
Ramiz Salkić iz SDA vjerojatni je bošnjački dopredsjednik entiteta, a Josip Jerković iz HDZ-a hrvatski, no to se može promijeniti jer su oni, a posebice Jerković, dobili mali broj glasova pa na konačni ishod mogu utjecati glasački listići koji su pristigli iz inozemstva.
U skupštinama deset županija unutar Federacije BiH pokazalo se kako je HDZ BiH odnio potpunu pobjedu u svim onima s apsolutnom hrvatskom većinom, a s koalicijskim partnerima čini najjači politički blok u županiji Središnja Bosna i Hercegovačko-neretvanskoj županiji, gdje su Hrvati razmjerna većina.
SDA je pak dominantan u županijama s bošnjačkom većinom, no čini se kako će imati problema održati vlast u Sarajevskoj županiji, koja je i s političkog i s financijskog stajališta od posebne važnosti. Iako je SDA i tamo pojedinačno najjača politička stranka, izglede da okupe većinu i uspostave županijsku vladu bez SDA imaju Naša stranka, stranka Narod i pravda, nastala od nekih bivših članova SDA, te SDP BiH.
