Naš je planet u srpnju globalno možda bio najtopliji u povijesti u odnosu na dosad zabilježene rekorde u tome mjesecu, objavila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u četvrtak, samo tjedan dana nakon što je europski toplinski val srušio sve dosadašnje temperaturne rekorde.
Podaci, koji se temelje na prvih 29 dana u mjesecu, upućuju na to da će srpanj 2019. biti jednako ili možda i topliji od prethodnoga najtoplijeg srpnja, zabilježenog 2016. godine, ujedno najtoplijeg mjeseca dosad.
Tada su prosječne temperature na kopnu i na moru bile za
0,87 Celzijevih stupnjeva više od prosjeka mjerenih
tijekom 20. stoljeća, podaci su WMO-a i
Nacionalne
atmosferske i oceanografske službe SAD-a ( NOAA).
Prošli je mjesec Svjetska meteorološka organizacija izvijestila da je lipanj 2019. bio najtopliji mjesec u povijesti, a 2019. bi mogla postati jednom od najtoplijih godina dosad, odnosno od početka vođenja evidencije 1880. godine.
"Nisu nam nepoznata vrlo vruća ljeta, no ovo nije ljeto naše mladosti. Ovo nije ljeto vaših djedova i baka", rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
Samo ove godine zatekli su nas temperaturni rekordi koji su srušeni od New Delhija preko Anchoragea, Pariza, Santiaga, Adelaidea do Arktičkog kruga", rekao je Guterres. "Ako sada ne poduzmemo odgovarajuće mjere kada su posrijedi klimatske promjene, mislim da će se pokazati da su ovakve ekstremne vremenske prilike tek vrh ledenog brijega."
WMO u priopćenju navodi da su neuobičajeno visoke temperature posljednjih tjedana zahvatile brojne europske zemlje, uključujući Belgiju, Njemačku, Luksemburg, Nizozemsku i Veliku Britaniju. U svima je postavljen novi neslavni nacionalni rekord kada je riječ o visokim temperaturama.
"Srpanj je ponovno ispisao našu klimatsku povijest, s desecima novih temperaturnih rekorda na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini", rekla je glavna tajnica WMO-a Petteri Taalas.
Znanstvenici ponavljaju da su za klimatske promjene uglavnom odgovorni emisija ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova, a WMO ističe da ovogodišnje srpanjske vrućine imaju 'veću težinu' s obzirom na to da su se rekordne temperature iz srpnja 2016. povezivale s fenomenom El Nina koji je ove godine izostao.
