Bila je prva žena na položaju premijera Ujedinjenog Kraljevstva, poznata kao Čelična Lady.
Njezin glasnogovornik obratio se javnosti i medijima s riječima:
''S velikom tugom i žaljenjem Mark i Carol Thatcher javljaju da je njihova majka barunica Thatcher umrla danas ujutro od moždanog udara.''
Margaret Thatcher umrla je u 88. godini nakon teške bolesti, a posljednjih nekoliko godina borila se demencijom i Alzheimerovom bolešću.
Margaret Thatcher rođena je 13. listopada 1925. u braku Alfreda i Beatrice Roberts u malom trgovačkom mjestu Granthamu na istoku Engleske.
Kako je upoznala supruga?
Tijekom studija izabrana je za predsjednicu studentske udruge konzervativaca na oksfordskom sveučilištu. U svojim srednjim dvadesetim godinama kandidirala se na listi Konzervativne stranke na lokalnim izborima u Dartfordu (1950. i 1951.), te je bila dotad najmlađa kandidatkinja na izborima u Velikoj Britaniji. Oba je puta izgubila, ali je u Dartfordu upoznala svog budućeg supruga Denisa Thatchera. Denis je bio mjesni poslovni čovjek koji je vodio obiteljsku tvrtku. Vjenčali su se 1951. i dvije godine kasnije (1953.) dobili blizance (sin Mark i kći Carol).
Tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća Margaret se školovala za odvjetnicu. Politički rad nije zapustila i 1959. uspjela je postati članica lokalne skupštine Finchleya. Kad su se konzervativci vratili na vlast 1970. i premijer postao Edward Heath, dobila je mjesto ministrice obrazovanja. Na mjestu ministrice imala je teške dane jer je početkom sedamdesetih Britaniju zahvatio val studentskog radikalizma. Svaki put kad bi se pojavila na prosvjedima izviždali bi je, a oporba je koristila svaku priliku da joj ospori sposobnost nošenja s problemima. Kompletna politička scena i društveno raspoloženje u Britaniji skretali su ulijevo, što se Konzervativnoj stranici niti malo nije sviđalo. Na koncu su konzervativci izgubili vlast 1974. godine.
Nakon ovog poraza u Konzervativnoj je stranci počelo sazrijevati mišljenje da su nužne promjene unutar stranke. Na unutarstranačkim izborima Thatcher se kandidirala za mjesto predsjednice stranke i u drugom krugu pobijedila. Postala je tako prva predsjednica Konzervativne stranke i prva žena vođa britanske oporbe.
Margaret postaje prva predsjednica vlade Velike Britanije
Nakon četverogodišnje vladavine laburista, na općim izborima 1979. ponovno pobjeđuje Konzervativna stranka i Thatcher postaje prva predsjednica vlade Velike Britanije. Došavši na mjesto premijerke, odmah je poduzela bolne i nužne rezove jer su problemi s kojima se morala suočiti bili veliki. Broj nezaposlenih dosezao je tri milijuna, inflacija je rasla, velik dio prerađivačke industrije je propao, a državni proračun je bio u minusu.
U proljeće 1981. britansko se gospodarstvo počelo oporavljati i premijerki je popularnost rasla. Iznenada u travnju 1982. pojavili su se problemi i na vanjskopolitičkom planu jer je argentinska vojska zauzela Falklande, otočje uz argentinsku obalu koje je kontrolirala Velika Britanija. Premijerka Thatcher nije dugo oklijevala – poslala je britansku vojsku da uspostavi nadzor nad otočjem. U lipnju iste godine (1982.) Falklandi su opet bili pod britanskom vlašću.
Nakon Falklanda, štrajk rudara i pokušaj atentata
Uspjeh na gospodarskom i vojnom planu donio je Thatcherici i Konzervativnoj stranci uvjerljivu pobjedu na općim izborima u lipnju 1983. godine. Na samom početku novog premijerskog mandata pojavio se novi problem – štrajk rudara (1984.-1985.) predvođen najvećim britanskim rudarskim sindikatom Nacionalnom unijom rudara.
Štrajk je na koncu završio neuspjehom za štrajkaše. Tada je to bila velika pobjeda Margaret Thatcher.
U listopadu 1984. na godišnjem saboru Konzervativne stranke u Brightonu IRA je pokušala atentat na Margaret Thatcher.
Srećom, premijerka je uspjela proći bez povreda, ali su neki od njezinih kolega ozbiljno ozlijeđeni ili su pak preminuli. Na gospodarskom planu i dalje je bilježila dobre rezultate. Odlučila je, gdje je to moguće, prodavati državnu imovinu malim dioničarima kako bi što više ljudi, običnih građana, imalo udjela u nekom obliku vlasništva. Vlada je poticala ljude da kupuju vlastite kuće, da ulažu u privatne mirovinske fondove, da kupuju dionice na burzi i sl. Time je promovirala gospodarsku politiku koja je kasnije nazvana "narodni kapitalizam".
U travnju 1986. dopustila je američkim ratnim zrakoplovima da iz britanskih baza napadnu Libiju. Zbog toga je pretrpjela žestoke kritike javnosti i medija.
Treći mandat unatoč kritikama
Unatoč krizama i kritikama, u lipnju 1987. osvojila je i treći mandat. U trećem je mandatu provela reforme u obrazovnom sustavu (1988.), uvela novi sustav poreza za lokalnu vlast (1989.) te reformirala zdravstveni sustav. Sve njezine mjere i reforme izazivale su sporove, a ponajviše upravo novi sustav poreza za lokalnu vlast, koji je njezin nasljednik u stranci i na mjestu premijera John Major napustio 1991. godine.
Na unutarpolitičkom planu stvari su se počele loše kretati krajem 1987. i početkom 1988., poglavito zbog posrtanja gospodarstva. Istovremeno, počela je mijenjati politiku Konzervativne stranke iz proeuropske u euroskeptičnu. Kao prijelomna točka u toj politici uzima se njezin govor u Brugesu u rujnu 1988. Također, iako je javnost bila kritična prema Reganovoj politici, ona je čvrsto stala uz njega i time izgubila dio simpatija. Međutim, kad je Mihail Gorbačov postao vođa Sovjetskog Saveza, pozvala ga je u posjet (prosinac 1984.).
Tuđman je odlikovao
Kad se počelo pričati o ujedinjenu dvije Njemačke, Margaret Thatcher oštro je ustrajavala na tome da do ujedinjena ne dođe.
Nakon unutarstranačkog previranja podnijela je ostavku na premijersko mjesto 28. studenoga 1990. i sa suzama u očima obratila se britanskoj javnosti priopćivši joj tu odluku. Nakon 11 i pol godina neprekinute vlasti, na premijerskom mjestu naslijedio ju je John Major.
Za vrijeme posjeta Hrvatskoj (rujan 1998.) hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao je Margaret Thatcher Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom (jednim od najviših hrvatskih odlikovanja). A dobila je i počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu. Zbog svoje odlučnosti i čvrstih stavova, tijekom premijerskog mandata dobila je nadimak Čelična Lady.
