Dok je većina Europe kroz prošli mjesec uvela žestoke restrikcije u populaciji kako bi se usporilo širenje novog koronavirusa, jedna zemlja se ističe po svojoj strategiji. Riječ je dakako o Švedskoj.
Umjesto karantene i mjere socijalnog distanciranja, od vlasti su stigle preporuke i sustav mjera temeljen na povjerenju.
Starijim ljudima je savjetovano da izbjegavaju kontakte sa drugima, a zaposlenima je preporučeno da rade od doma, redovito peru ruke i odgode sva nepotrebna putovanja. Granice i škole za mlađe od 16 godina su otvorene, kao i mnoga poduzeća, restorani i kafići, piše časopis Nature.
Neki takav pristup oštro kritiziraju. Primjerice, 22 utjecajna znanstvenika koji su u švedskim novinama Dagens Nyheter objavili otvoreno pismo, tvrdeći da su švedske javnozdravstvene vlasti potpuno zakazale te su poticali političare da poduzmu strože mjere zaštite.
Istaknuli su kako je stopa smrtnosti u domovima za starije značajno veća u Švedskoj naspram drugih skandinavskih zemalja. Konkretno, 131 smrtni slučaj na milijun ljudi u Švedskoj u usporedbi sa 55 na milijun u Danskoj i 14 na milijun u Finskoj.
Arhitket kontroverzne strategije je švedski epidemiolog Anders Tegnell. Za časopis Nature je govorio o svojim odlukama.
"Mislim da se previše govori o jedinstvenosti našeg pristupa. Kao i druge države, nastojimo izravnati krivulju, odnosno usporiti širenje zaraze koliko je god moguće. U protivnom su zdravstveni sustav i društvo pod rizikom kolapsa. Ovu bolest se ne može zaustaviti, barem dok ne proizvedemo odgovarajuće cjepivo", rekao je Tegnell i dodao da moramo pronaći dugotrajno rješenje.
Švedska to radi malo drugačije od ostalih.
"Švedski zakoni o zaraznim bolestima se uglavnom temelje na dobrovoljnoj osnovi, odnosno individualnoj odgovornosti. Jasno je navedeno da građani imaju odgovornost ne širiti zarazu. Prema postojećim zakonima nemamo osnove za zatvaranje gradova. Karantena se može odrediti na manjim područjima poput škola ili hotela, ali ne možemo zatvoriti čitava geografska područja", poručio je Tegnell.
Kada su u pitanju znanstveni dokazi o učinkovitosti karantene u vidu ovakvih bolesti, Tegnell smatra da za to povijesno gledano nema nikakvih potvrda.
"Po meni je zatvaranje granica apsurdno jer je COVID-19 sada u svakoj europskoj državi. Kao društvo, nastojimo ljude konstantno podsjećati da se pridržavaju mjera zaštite. Ne moramo sve zatvoriti jer bi to bio kontraproduktivno", poručio je Tegnell.
Epidemiolog je pojasnio da se svakoga jutra sastaje 15 zaposlenika švedske agencije za javno zdravstvo kako bi raspravili o postrožavanju ili ublažavanju mjera, s obzirom na prikupljene podatke. Sa regionlanim vlastima razgovaraju dvaput tjedno.
Tegnell je komentirao i izjave da se ovim pristupom riskiraju ljudski životi više nego što je nužno.
"Ne vjerujem da je to slučaj. Agencija svakodnevno motri stanje. Imali smo porast broja oboljelih u domovima, ali to nije dramatično. Ulazimo u stanje epidemije gdje ćemo vidjeti rast broja oboljelih, ali tako je u čitavoj Europi. Škole će ostati otvorene. U ovom trenutku zatvaranje škola ne bi imalo smisla. To je razumno samo na početku epidemije. Za tjelesno i psihičko zdravlje je važnije da mlađe generacije ostanu aktivne", izjavio je i dodao kako nije posebno zabrinut za asimptomatske nositelje virusa.
"Postoji mogućnost da su oni zarazni, što sugeriraju i neke nedavne studije. No, broj ljudi koje oni zaraze vjerojatno je prilično malen u usporedbi s osobama koje pokazuju simptome. U normalnoj distribuciji zaraze oni su na margini, dok većina otpada na ljude sa simptomima na koje doista treba paziti", izjavio je Tegnell.
Komentirao je i uspješnost švedskog pristupa pandemiji.
"Teško je znati, prerano je za to. Svaka zemlja treba postići kolektivni imunitet, a to će se dogoditi na različite načine. Ne znamo koliko će takav imunitet trajati, ali Ima dosta signala koji pokazuju da možemo razmišljati o njemu, pogotovo zato što je na globalnoj razini zabilježeno iznimno malo ponovnih slučajeva zaraze", izjavio je Tegnell.
Tegnell je priznao da je njegov tim podcijenio situaciju u domovima za starije i kaže da su to trebali detaljnije kontrolirati. No, tvrdi da je zato državni zdravstveni sustav pod neuobičajenim pritiskom vrlo dobro reagirao.
Usprkos tome, kaže, zadovoljan je strategijom.
"Znamo da je COVID-19 vrlo opasan za starije ljude, što je naravno loše. No, ako se gleda kakvih je pandemija bilo, postoje puno gori scenariji od ovog. Većina problema koje sada imamo nisu nastali zbog bolesti, nego zbog mjera koje u nekim okruženjima nisu dobro primijenjene", poručio je Tegnell i dodao da je švedska strategija dobrovoljnog ponašanja i individualne odgovornosti rezultirala stvarnim učinkom, piše časopis Nature.
